Inačica od 27. prosinca 2012. u 11:35 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.338 edits m r2.7.3) (Bot: mijenja pt:Lyndon Johnson sa pt:Lyndon B. Johnson ← Starija izmjena		Inačica od 7. ožujka 2013. u 05:54 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 38: == Rani život i karijera == [[Datoteka:Lyndon B. Johnson, photo portrait, leaning on chair, color.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|Službena fotografija]] Lyndon Baines Johnson se rodio u siromašnoj ~~familiji~~obitelji farmera i lokalnog političara [[Samuel Ealy Johnson\|Samuela Ealyja Johnsona]] i [[Rebekah Baines]]. Odrastao je uz tri sestre i brata. Johnson je osnovno i srednje obrazovanje stekao u javnim školama, gdje se u školskim debatama počeo zanimati i stekao talent za politiku. Godine 1926. se upisao na učiteljski koledž. Studij je iz financijskih razloga morao privremeno prekinuti te raditi kao učitelj u školi za [[Meksikanci\|meksičke]] imigrante. Susret s djecom još siromašnijom od njega je na Johnsona ostavio snažan dojam i potakao da ostatak života posveti borbi protiv rasne i socijalne nepravde. Johnson je diplomirao [[1931]]. Svoje političke vještine Johnson je iste godine iskoristio kao voditelj izborne kampanje ~~kongresmena~~kongresnika [[Welly Hopkins\|Welly Hopkinsa]]. Nakon izbora Hopkins ga je preporučio kao pomoćnika svom kolegi Richardu Klebergu. U [[Washington D.C.\|Washingtonu]] je Johnson brzo stekao niz utjecajnih prijatelja među teksaškim ~~kongresmenima~~kongresnicima, senatorima kao i krugovima oko budućeg potpredsjednika [[Richard Nance Garner\|Richarda Nancea Garnera]]. Godine [[1934]]. Johnson je oženio [[Claduia Alta Taylor\|Claudiu Altu Taylor]] (zvanu Ladybird) koja će mu roditi dvije kćeri. ~~Slijedeće~~Sljedeće je godine Johnson, zahvaljujući vezama, postao načelnik [[Nacionalna uprava za omladinu SAD\|Nacionalne uprave za omladinu]] u Teksasu. Njegova je dužnost, između ostalog, bilo pronalaziti posao za mlade ljude, što ga je u doba [[Velika depresija\|Velike depresije]] učinilo jednim od najutjecajnijih i najpopularnijih političara u državi. Johnson je to iskoristio i dvije godine kasnije bio po prvi put i sam izabran u [[Zastupnički dom SAD\|Zastupnički dom Kongresa]]. Tamo je bio vatreni zagovornik politike [[New Deal\|New Deala]], ali i izgradio blizak odnos s moćnim predsjednikom Zastupničkog doma [[Sam Rayburn\|Samom Rayburnom]]. S vremenom je osvojio i povjerenje samog predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt\|Roosevelta]]. Redak 54: Johnson se vratio u Kongres, a nakon ulaska SAD u [[Drugi svjetski rat]] ga je Roosevelt poslao da nadzire rad vojske i mornarice na [[Jugozapadni Pacifik\|Jugozapadnom Pacifiku]]. Prilikom jedne inspekcije avion su mu napali japanski lovci te je Johnson jedva preživio. Zbog toga je kasnije dobio odlikovanje. Godine [[1948]]. Johnson se ponovno kandidirao za Senat, i ovaj put pobijedio nakon jedne od najprljavijih i najkontroverznijih izbornih kampanja u ~~historiji~~povijesti Teksasa. Mnogi ~~historičari~~povjesničari tu pobjedu pripisuju glasovima namještenim i kupljenim od strane Johnsonove kampanje za vrijeme preliminarnih izbora za [[Demokratska stranka SAD\|demokratskog]] kandidata. Bez obzira na način na koji je došao u Senat, Johnson se vrlo brzo iskazao kao jedan od najsposobnijih i najutjecajnijih senatora. Godine [[1953]]. je izabran za predsjednika demokratske - tada manjinske - frakcije u Senatu. Godinu dana kasnije, demokrati su osvojili većinu u Senatu i Johsnon je postao vođa senatske većine. Mnogi ~~historičari~~povjesničari drže da se tada najviše iskazao u svojoj karijeri - prvenstveno zahvaljujući bliskim odnosima kako sa svojim demokratskim kolegama, tako i s [[Republikanska stranka SAD\|republikanskim]] predsjednikom [[Dwight D. Eisenhower\|Eisenhowerom]]. S druge strane, prema senatorima [[John F. Kennedy\|Johnu]] i [[Robert Kennedy\|Robertu Kennedyju]] je osjećao [[prijezir]], smatrajući ih razmaženim aristokratima kojima je bogati otac kupio mjesta u Senatu i koji nemaju pojma kako živi prava sirotinja. Zbog toga je pokušao spriječiti demokratsku nominaciju Johna Kennedyja za predsjednika, a nakon što je Kennedy ipak nominiran, ponuđena mu je potpredsjednička kandidatura. Kennedyjevi su očekivali da će Johnson to smatrati za uvredu i odbiti, ali je on, na veliko iznenađenje, pristao. Redak 70: Iako su se mnogi, uključujući Roberta Kennedyja, teško mirili s novim predsjednikom kojeg je na funkciju bio doveo metak ubojice, Johnson je vješto iskoristio politički kapital stečen smrću svog prethodnika, koga je bio prikazivao kao mučenika čijim putem nastoji nastaviti. Za to su prva prilika bili predsjednički izbori [[1964]]. godine. Republikanci, suočeni s nacijom u žalovanju, su za kandidata nominirali desno orijentiranog [[Barry S. Golwater\|Barryja S. Goldwatera]]. Njega je Johnson vješto prikazao kao opasnog ekstremista koji će, ako bude izabran, SAD gurnuti u nuklearni rat. To, serija Goldwaterovih gafova i pijetet prema ubijenom predsjedniku su glasače gurnuli prema Johnsonu i omogućili mu da s 61 % glasova napravi rekordno veliku pobjedu u ~~historiji~~povijesti američkih predsjedničkih izbora. Takav mandat je Johnson iskoristio kako bi progurao svoj program opsežnih socijalnih reformi zvan ''[[Veliko društvo]]''. Cilj mu je bio da na tekovinama [[New Deal\|New Deala]] iskorijeni siromaštvo i nezaposlenost pomoću izdašnih federalnih dotacija, odnosno učini SAD sličnu ~~evropskim~~europskim državama gdje su [[socijaldemokracija\|socijaldemokratske]], odnosno [[demokršćanstvo\|demokršćanske]] vlade nakon drugog svjetskog rata izgradile [[država blagostanj\|državu blagostanja]]. U tu je svrhu, koristeći se svojim iskustvom i vezama u Senatu progurao cijeli niz zakona koji su ustanovili osnove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, isto kao i izdašne naknade za nezaposlene, samohrane majke te programe kojima je cilj bio iskorijeniti siromaštvo u SAD.

Lyndon B. Johnson: razlika između inačica