Baja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kishegyi (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
U Baji se nalazi jedinica [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske manjinske samouprave]].
 
Delegat [[Hrvatska državna samouprava|Hrvatske državne samouprave]] u Mađarskoj za Baju ulazi kao predstavnik [[Bačka|Bačke]]. U sastavu od ožujka 2007. je to ''[[Joso Ostrogonac]]'' <ref>[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ ÖRF] Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.</ref>. 2011. je predsjednica hrvatske državne samouprave Angela Šokac Marković.
 
== Prosvjeta i znanost ==
U Baji je Filozofski fakultet, na kojem su studirali poznati hrvatski znanstvenici, kao što su [[Grgur Čevapović]], [[Miroljub Ante Evetović]], a srednju školu su pohađali [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Fabijan Peštalić]]...
 
U Baji djeluje Općeprosvjetno središte [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca u Mađarskoj]].<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-30-net.pdf Dodijeljene narodnosne stipendije] kormany.hu, [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], Budimpešta, 28. srpnja 2011., str.2 </ref>
 
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u [[Bačaljmaš|Aljmašu]], [[Dušnok]]u, [[Baćino|Baćinu]], [[Bikić]]u i [[Kaćmar]]u, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik36_2.pdf Hrvatski glasnik] Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. {{pdf}}, 800 KB</ref>
 
== Povijest ==
Line 41 ⟶ 45:
 
Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Baji bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. st. i 20. st.<ref name="Kumpes">[http://hrcak.srce.hr/file/120186 Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled], autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33</ref> Tako je primjerice [[1883.]] ukinuta je nastava na hrvatskom jeziku u bajskim školama.<ref name="Karte"/>
 
<ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref>
 
== Kultura ==
Baja je poznata po svojoj ribi te se u Baji održava manifestacija Bajska fišijada.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-30-net.pdf
Gradovi Baja i Šeljin predstavili se u Biogradu] kormany.hu, [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], Budimpešta, 28. srpnja 2011., str.2 </ref>
 
== Promet ==
Line 55 ⟶ 65:
[[Bunjevci|Bunjevački]] Hrvati su se doselili na bajske prostore [[1688.]] godine <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik23i.pdf Hrv. glasnik br.23/2008.] Obilježena 320. obljetnica doselidbe bunjevačkih Hrvata, 5. lipnja 2008. </ref>.
 
Oslobađanjem okolnih područja od turske vlasti, Mađari se u značajnom broju naseljavaju u ovim krajevima.<br> Do tada, Hrvati su u starim dokumentima bili zapisani kao ''[[Dalmatinci]]'' (''Natio Dalmatica''). Vremenom su se [[mađarizacija|asimilirali]] u Mađare.
Do tada, Hrvati su u starim dokumentima bili zapisani kao ''[[Dalmatinci]]'' (''Natio Dalmatica'').<br>
Vremenom su se [[mađarizacija|asimilirali]] u Mađare.
 
Dio je Hrvata otišao u Kraljevinu SHS nakon raspada Austro-Ugarske, odnosno nakon što je granica povučena u neposrednom susjedstvu.
1881. [[Ivan Mihalović]] je u Baji objavio gramatiku hrvatskog jezika.<ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref>
 
Za mađarizaciju Hrvata kriva je agresivna asimilatorska politika Ugarske države koja je 1883. ukinula nastavu na hrvatskom u bajskim školama, a i ugarskih crkvenih vlasti, koje su tome pridonijeli "jer ne treba uvoditi ukinuti jezik pošto dio Bunjevaca ... razumije mađarski".<ref name="Karte"/>.
[[Mijo Mandić]] pokrenuo je godinu poslije list [[Neven (novine, Baja)|Neven]].<ref name="Karte"/>
Krivnju za mađarizaciju snose i vojvođanski Srbi iz onih vremena, jer su krivo poistovjećivali vjeru i naciju, pa su bunjevačke Hrvate uvrštavali među katoličke Mađare. ([[Živko Mandić]])<ref name="Karte"/> Tih su desetljeća kao dio hrvatskih preporodnih kretanja mjesni Hrvati ossnovali Obrtničku čitaonicu i Gospodarsko društvo. <ref name="Karte"/>
 
U Baji su kapelanima bili [[Ivan Evetović]] i [[Lajčo Budanović]].Kad je Lajčo Budanović bio župnikom u Baji, ondje je osnovana [[1910.]] [[Bajska kršćanska čitaonica]].<ref name="Karte"/><ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref> Filozofiju su predavali [[Luka Čilić]], [[Jeronim Lipovčević]], predavač je bio i [[Ante Miroljub Evetović]].<ref name="Karte"/> Gvardijan je bio [[Luka Karagić]], a nesuđeni je gvardijan bio Nikola Kesić.<ref name="Karte"/>
 
Od hrvatskih književnika, u Baji su djelovali [[Mišo Jelić]], [[Grgur Peštalić]] i ostali.
Line 73 ⟶ 83:
 
U Baji se održava kulturna manifestacija bajskih Hrvata koja se zove ''Veliko prelo bačkih Hrvata'' <ref> [http://radio.croatica.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=262&Itemid=26 Croatica.hu] Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.</ref>. Pored te, u Baji se održava još jedna manifestacija na hrvatskom jeziku, a održava se u Gradskoj knjižnici i općeprosvjetnom središtu "Endre Ady": ''Hrvatska (bunjevačka) večer'' <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/vijesti/404-odluka-javne-zaklade-za-nacionalne-i-etnike-manjine-u-maarskoj-o-raspodjeli-financijskih-sredtava-u-kategoriji-kulturni-i-vjerski-programi-na-materinskom-jeziku Radio Croatica] Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku</ref>.
 
=== Obrazovanje ===
 
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je organizirano kao i u [[Bačaljmaš|Aljmašu]], [[Dušnok]]u, [[Baćino|Baćinu]], [[Bikić]]u i [[Kaćmar]]u, tako da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik36_2.pdf Hrvatski glasnik] Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. {{pdf}}, 800 KB</ref>
 
== Poznate osobe ==
Line 93 ⟶ 99:
*[[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]]
*[[Mijo Mandić]]
*[[Ivan Mihalović]]
 
== Vidi ==