Baja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
{{Infookvir naselje
| ime = Baja
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =
| slika_panorama = Baja at night (1).JPG
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Baja noću
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = HUN Baja COA.jpg
| slika_grb_veličina = 50px
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Mađarska
| slika_lokacijska_karta_opis =
| širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 95 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = Država
| lokacija_info = {{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarska]]
| lokacija1_ime = Mikroregija
| lokacija1_info = [[Bajska mikroregija]]
| lokacija2_ime = Županija
| lokacija2_info = [[Bačko-kiškunska županija]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = <!-- do d50 -->
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 177,61 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = 2009.
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 37.707
| stanovništvo_gustoća = 210/km<sup>2</sup>
| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 6500
| pozivni_broj = +3679
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = www.bajavaros.hu
| bilješke =
}}
'''Baja''' ([[njemački jezik|nje]]. ''Baje, Frankenstadt'') je grad u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
== Zemljopis ==
Nalazi se na 46°11' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine.
Zauzima površinu od 177,61
== Upravna organizacija ==
Upravno je sjedište istoimene [[bajska mikroregija|mikroregije]]. Nalazi se u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]].
Line 20 ⟶ 104:
== Prosvjeta i znanost ==
U Baji je Filozofski fakultet, na kojem su studirali poznati hrvatski znanstvenici, kao što su [[Grgur Čevapović]], [[Miroljub Ante Evetović]], a srednju školu su pohađali [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Fabijan Peštalić]]...
Line 27 ⟶ 112:
== Povijest ==
[[Datoteka:Baja városháza.jpg|mini|desno|250px|Gradska vijećnica]]
Nije poznato kad je utemljena, ali se zna da je da je starija od [[Subotica|Subotice]], a mlađa od [[Bač]]a.
U rimsko se doba spominje [[castrum Petavium]].<ref name="sekulić4849">[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 48-49</ref> [[Karlo Veliki]] podigao je tvrđavu [[Francovilla]] za obranu od mongolskih upada.<ref name="sekulić4849"/> Na području je Baje za vrijeme [[Avari|Avara]] ostalo tragova prstenova avarske izradbe.<ref name="sekulić4849"/>
Line 44 ⟶ 133:
[[1858.]] postala je kraljevom poveljom grad s pravom slobodne uprave u kojem se održavaju municipalne skupštine. Središnjih desetljeća 19. stoljeća glavni su društveni slojevi u Baji bili seljaštvo, koje je bilo većinsko, te manjinski trgovci, crkvena i svjetovna gospoda, dok je obrtnika bilo vrlo malo.<ref name="Karte"/> U nekoliko navrata tijekom 18. i 19. stoljeća Baja je pretrpila zbog epidemija kuge i kolere, u dvama je velikim požarima 1819. i 1840. stradalo mnoštvo domova, razne zgrade i franjevački samostan, a susjedna Vancaga 1863.<ref name="Karte"/>
Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Baji bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. st. i 20. st.<ref name="Kumpes">[http://hrcak.srce.hr/file/120186 Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled], autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33</ref> Tako je primjerice [[1883.]] ukinuta je nastava na hrvatskom jeziku u bajskim školama.<ref name="Karte"/> <ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref>
== Kultura ==
Baja je poznata po svojoj ribi te se u Baji održava manifestacija Bajska fišijada.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-30-net.pdf
Gradovi Baja i Šeljin predstavili se u Biogradu] kormany.hu, [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], Budimpešta, 28. srpnja 2011., str. 2 </ref>
== Promet ==
Od Baje prema ostatku Mađarske vodi željeznička prometnica.
== Stanovništvo ==
U Baji živi 37.462 stanovnika (stanje 2005.).
Line 61 ⟶ 151:
=== Hrvati u Baji ===
Bajski su Hrvati bili svojevremeno najznačajnija nacionalna zajednica u tom gradu, a vremenom je rastao broj [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Srbi|Srba]].
Line 67 ⟶ 158:
Oslobađanjem okolnih područja od turske vlasti, Mađari se u značajnom broju naseljavaju u ovim krajevima. Do tada, Hrvati su u starim dokumentima bili zapisani kao ''[[Dalmatinci]]'' (''Natio Dalmatica''). Vremenom su se [[mađarizacija|asimilirali]] u Mađare.
Dio je Hrvata otišao u Kraljevinu SHS nakon raspada Austro-Ugarske, odnosno nakon što je granica povučena u neposrednom susjedstvu. Godine 1881. [[Ivan Mihalović]] je u Baji objavio gramatiku hrvatskog jezika.<ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref>
Za mađarizaciju Hrvata kriva je agresivna asimilatorska politika Ugarske države koja je 1883. ukinula nastavu na hrvatskom u bajskim školama, a i ugarskih crkvenih vlasti, koje su tome pridonijeli "jer ne treba uvoditi ukinuti jezik pošto dio Bunjevaca ... razumije mađarski".<ref name="Karte"/>. [[Mijo Mandić]] pokrenuo je godinu poslije list [[Neven (novine, Baja)|Neven]].<ref name="Karte"/> Krivnju za mađarizaciju snose i vojvođanski Srbi iz onih vremena, jer su krivo poistovjećivali vjeru i naciju, pa su bunjevačke Hrvate uvrštavali među katoličke Mađare. ([[Živko Mandić]])<ref name="Karte"/> Tih su desetljeća kao dio hrvatskih preporodnih kretanja mjesni Hrvati ossnovali Obrtničku čitaonicu i Gospodarsko društvo. <ref name="Karte"/>
U Baji su kapelanima bili [[Ivan Evetović]] i [[Lajčo Budanović]].Kad je Lajčo Budanović bio župnikom u Baji, ondje je osnovana [[1910.]] [[Bajska kršćanska čitaonica]].<ref name="Karte"/><ref name="Bara4">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=4 Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini - Narodni preporod - zasebni povijesni procesi Hrvata u Bačkoj, Banatu i Srijemu] autor [[Mario Bara]]</ref> Filozofiju su predavali [[Luka Čilić]], [[Jeronim Lipovčević]], predavač je bio i [[Ante Miroljub Evetović]].<ref name="Karte"/> Gvardijan je bio [[Luka Karagić]], a nesuđeni je gvardijan bio Nikola Kesić.<ref name="Karte"/>
Line 85 ⟶ 173:
== Poznate osobe ==
* [[Luka Čilić]], hrv. pisac iz Mađarske
* [[
* [[Lajčo Budanović]]
* Jeronim Lipovčević
* [[Ante Miroljub Evetović]]
* [[Luka Karagić]]
* Nikola Kesić
* [[Mišo Jelić]]
* [[Grgo Peštalić]]
* [[Dinko Šokčević]]
* Petar Lipovac
* Luka Matošević
* [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]]
* [[Mijo Mandić]]
* [[Ivan Mihalović]]
== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|
* {{ZD|
* {{ZD|
* {{ZD|
* {{ZD|R|RUM}} [[
* {{ZD|
* {{ZD|D|DAN}} [[Thisted]], Danska
* {{ZD|H|HRV}} [[Labin]], Hrvatska (sporazum o suradnji iz 2006.)<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2011/glasnik2011-33-net.pdf Baja, Labin], [[Hrvatski glasnik (Budimpešta)|Hrvatski glasnik]], 18. kolovoza 2011.</ref>
== Vidi još ==
* [[Bajski trokut]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.baja.hu Baja Város Honlapja - Főoldal] Službene stranice grada Baje
{{coord|46.181257|-18.955021|display=title}}
[[Kategorija:Baja| ]]
| |||