Halucinogeni: razlika između inačica

 

Psihodelici utječu na [[živčani sustav]] na vrlo specifičan način mjenjajuči doživljaj realnosti, iskrivljujuči [[percepcija|percepciju]], stvaranje iluzija, vizije svijeta u blještavilu i sjaju. Prostor i vrijeme, taktilni i slušni osjećaji su poremečeni, ljudski um doživljava potpuno novi svijet sličan snu, um oslobađa potpuno nova osjetila. Sve to može se svrstati kao [[duševni poremećaj]] prolaznog ali vrlo svijesno proživljenog. Sve navedeno može biti prožeto [[strah]]om, [[tjeskoba|tjeskobom]], otvorenom podsvijesti ali i zastrašujućim štoviše i stravičnim doživljajima.Halucinogeni ne mjenjaju ili djeluju na autonomni sustav većim poremećajima.U većini velikog broja djelovanja halucinogena intoksicirani je potpuno pri svijesti te sposobnost pamćenja nije blokirana. Jedino velike doze i manji broj halucinogena mogu uzrokovati konfuziju, hiperekscitaciju, amneziju, komu ali to nije specifično pravoj definiciji Halucinogena. [[Autonomni živčani sustav]] ima promjene kao što su širenje zjenica, umjereno povišenje krvnog tlaka i tjelesne temperature te ubrzanje srčanog pulsa.

 

 

 

Sljedeča podjela određena je kemijskim sastavom droga.Psihoaktivni spojevi svrstavaju se u nekoliko skupina jer im molekule mogu biti vrlo različite.Najveći udio pripada derivatima triptamina (psilocibin, psilocin, DMT, DET, DPT, bufotenin, harmin/harmalin, LSD-25, ibogain, ergin, LSA), sljedeći udio feniletilaminima (meskalin, [[ekstazi|MDMA]], MDA, STP, MMDA, TMA).Tropani (atropin, skopolamin, hiosciamin, biperden) , izoksazola (ibotenična kiselina, muscimol, muskazon), dibenzopirana (THC) te aromatski eteri (safrol, miristicin, salvorin A i B ).Treća podijela može se grupirati na sintetske i biljne odnosno prirodne.

 

== Vidi još ==