Emil Cossetto: razlika između inačica

== Djela ==

Iz opsežnog zborskog opusa izdvajaju se cjeline poput Suite 89 - Z mojih bregov i Popevkice, naslovi uz četveroručnu klavirsku pratnju Partita sefardica, Et in terra pax, Zorongo, Vedri i meditativni valceri, Oda miru te Svatovski tropjevi - za ženski zbor, solo, recitatora i klavir te Komitske igre - za muški zbor, klarinete i udaraljke. Pisao je za zbor uz simfonijski orkestar (Borbena kantata, Zagrebu, Pjesme o mojoj zemlji, Konjanik, Zeleni Juro, Rapsodia del cante jondo, Balade Petrice Kerempuha), vokalnu liriku s klavirskom ili orkestralnom pratnjom (ciklusi: Ljubavne pjesme, Pjesme o majkama i herojima, Sutonske pjesme, Jama, Romanse bosanskih sefarda, Teme aškenaskih židova), dok se u instrumentalnom opusu posvetio svim gudačkim i puhaćim instrumentima, uz klavirsku ili orkestralnu pratnju. Uz uobičajene simfonijske naslove - varijacije, divertimente, plesove i uvertire - autor je dviju opera prema Legendama Miroslava Krleže - Kristofor Kolumbo i Kraljevo. Svojim djelima pridonio je bogatstvu hrvatske glazbe, a pjevače u zborovima usmjerio je prema novim, današnjem slušateljstvu bliskijim sadržajima.

 

U Cossettovim interpretacijama hrvatskog folklora, rustikalni korijeni autohtonih glazbenih tradicija dolaze do punog izražaja, a tome treba pridodati i njegove obrade sefardskog i aškenaskog folklora kojima je bitno osuvremenio židovski dio repertoara Lire.