Slavonski Brod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 43:
Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[M. P. Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.
Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] 1224. godine. Kroz kasni [[Srednji vijek]] i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] sa [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz '''Brod na Savi'''
Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] sa [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.
|