Inačica od 19. ožujka 2013. u 00:30 uredi Kishegyi (razgovor \| doprinosi) 2.049 edits →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2013. u 00:42 uredi ukloni ovu izmjenu Kishegyi (razgovor \| doprinosi) 2.049 edits →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 28: Prostor Segedina je bio naseljen iz pretpovijesti. Grčki geograf [[Klaudije Ptolomej]] spominje antičko naselje Partiscum na tom prostoru. Smatra se da je u tom prostoru u doba Seobe naroda bilo sjedište [[Huni\|hunskog]] vođe [[Atila\|Atile]]. Prvi spomen grada Segedina datira iz 1183. godine u dokumentu kralja [[Bela III.\|Bele III]]. Grad je razoren u napadu Mongola u 13. st., ali je brzo obnovljen. U doba [[Ludovik I. Anžuvinac\|Ludovika I. Anžuvinca]] 14. st. je postao jedan od najznačajnijih gradova južne Ugarske. U doba [[Žigmund Luksemburški\|Žigmunda Luksemburškog]] su sagrađene gradske zidine, a 1498. je grad dobio status slobodnog kraljevskog grada. 1543. je potpao pod osmanlijsku vlast, gdje je bio centar sandžaka (manje upravne oblasti) unutar Budimskog ejaleta (kasnije Egerskog ejaleta). 1686. je oslobođen osmanske vlasti. 1715. je vraćen status slobodnog kraljevskog grada. Grad se brzo razvijao i postao značajan obrazovni centar. 1849. je Segedin bio zadnje sjedište ~~nezavisne~~neovisne mađarske vlade [[Lajos Kossuth\|Lajosa Kossutha]] u doba Mađarske revolucije 1848/49. 1854. je sagrađena prva željeznica. 1879. je godine skoro cijeli grad uništen u katastrofalnoj poplavi (usporedi preseljavanja u [[Kukućin]]u zbog poplava). Grad je brzo obnovljen. Nakon 2. svj. rata je Mađarska izgubila velik dio teritorija, a Segedin je postao pogranični grad u blizini granice s [[Kraljevina SHS\|Kraljevinom SHS]]. U Segedin je preseljeno sveučilište iz grada Kolozsvara ([[Cluj-Napoca]]) koji je pripao Rumunjskoj. Također je preseljeno sjedište [[temišvar]]skog [[temišvarska biskupija\|biskupa]]. Nakon 2. svj. rata se razvija laka i prehrambena industrija. Danas je Segedin ~~značajan~~značajno ~~sveučilišni~~sveučilišno ~~centar~~središte. 1950. iz njega je izdvojeno nekoliko naselja i formirano kao upravno samostalna naselja, kao [[Ralom]], [[Riska]], [[Zlatara]], [[Satumaz]] i dr., 1973. Segedu je pripojena [[Đeva]], [[Sirik]], [[Jalova (Seged, Mađarska)\|Jalova]], Kiskundorozsma, [[Sirik]], Tápé), a 1997. je Đeva s još nekoliko naselja odvojena od Segeda<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=9599&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref> i formirana u veliko selo (Đeva, Csergőtelep, Farkirét, Gyevitanyák, Irmamajor, Nagyfai Célgazdaság, Rákóczitelep).<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=201&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref> i formirana u veliko selo (Đeva, Csergőtelep, Farkirét, Gyevitanyák, Irmamajor, Nagyfai Célgazdaság, Rákóczitelep).<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=201&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref>, [[Datoteka:hungary-szeged-szabadteri.jpg\|lijevo\|200px\|thumb\|Katedralni trg.]]

Segedin: razlika između inačica