Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 178.209.22.57, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Тиверополник
m Uklonjena promjena suradnika SpeedyGonsales, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 178.209.22.57
Redak 22:
 
== Hrvati biraju Habsburgovce za svoje kraljeve (1527.)==
Budući da je kod Mohača poginuo i posljednji Jagelović Ludovik II. - kralj Ugarske i Hrvatske, a da je [[Habsburgovci]]ma već prije bila obećana ta kruna, i da su oni bila jedina realna snaga koja je mogla kako-tako organizirati obranu, prirodno je bilo da ih Hrvati izaberu za svoje vladare. Osim toga, Habsburgovci su već i prije pomagali u obrani Hrvatske jer je preko nje bio otvoren put prema osvajanju austrijskih nasljednih zemalja (Štajerske, Kranjske, Koruške).
 
Zbog svega toga Hrvati na [[Cetinski Sabor|Cetinskom saboru]] [[1527.]] slobodnom voljom i nezavisno od Ugarske biraju za svoga kralja [[Ferdinand Habsburški|Ferdinanda I. Habsburgovca]], ali pod uvjetom da pomogne obranu Hrvatske i postuje sve njene stare pravice i slobodu. Na taj način potvrđuju elemente svoje državnosti i status slobodnog kraljevstva. Međutim, dio slavonskog plemstva bira kao i dio ugarskog plemstva za svoga kralja erdeljskog vojvodu [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]]. Zbog toga izbija građanski rat koji će potrajati sve do Zapoljine smrti [[1540.]] godine. Za to vrijeme Osmanlije iz Bosne su stalno napadali i zauzeli [[1528.]] Jajce kao prvu crtu obrane Hrvatske, a [[1532.]] kreće glavnina vojske prema Beču. Zaustavio ih je [[bitka kod Kisega|kod Kisega]] u zapadnoj Ugarskoj Hrvat [[Nikola Jurišić]]. Godine 1536. pada [[Požega]] - glavni stup obrane Slavonije, a iduće godine i [[Klis]] - dotad neosvojiva tvrđava u obrani južne Hrvatske - Dalmacije.