Crvena Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Etnogeneza Crv. Hrvatske: ukolonjen posljednji fact u nizu, preciziranje je već dato |
|||
Redak 55:
{{citat4|Skilica|Kada su navedene rase Skita, Hrvata, Srba i ostale vidjele što se dogodilo u Dalmaciji kao rezultat rimske intervencije, poslale su izaslanike caru tražeći da postanu podložni rimskoj vlasti. Caru se to činilo kao razuman zahtjev, on ih je primio s ljubaznosti, a svi oni su postali podanici rimske vlasti i dobili upravitelje vlastite rase i vrste.}}]]
Za razliku od [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], najpoznatijeg bizantskog kroničara, pojedini manje
Područja Duklje, Travunije, Zahumlja, Paganije, Konavla... tj. Dukljaninove Crvene Hrvatske (pritom ne rabeći taj naziv) prvi je spomenuo [[Konstantin Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]''.<ref>[[:s:O_upravljanju_carstvom/Gl._XXXII._O_Srbima_i_zemlji_u_kojoj_sada_stanuju|O upravljanju carstvom/Gl. XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju]]</ref> To je najznačajniji spis za [[Podrijetlo Hrvata|Hrvate i povijest]] i drugih južnih Slavena. Djelo je nastalo oko 950., iako je u mnogočemu netočno i proturječno, jedan je od ključnih izvora za [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest]]. Od 33. do 36. poglavlja, Porfirogenet piše o Zahumljanima, Travunjanima i Konavljanima, [[Dukljani]]ma i Paganima, koji se također zovu Neretvanima, te zemljama, koje nastanjuju.<ref>Proleksis enciklopedija [http://proleksis.lzmk.hr/32217/ Konstantin VII. Porfirogenet (K. Grimiznorođeni)]</ref> Glavnu poteškoću uočavanju etničke raznolikosti Slavena duž jadranske obale činilo je tumačenje [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], po kojemu su [[Paganija|Neretvani (Pagani)]], [[Zahumlje|Zahumljani]], [[Travunja]]ni i [[Konavle|Konavljani]] porijeklom Srbi. Pri tome je car dosljedno izostavljao [[Duklja]]ne iz ove srpske zajednice naroda, također i iz hrvatske zajednice naroda.<ref name="Budak43">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 43.</ref>
Koja su etnička imena koristili drugi pisci za [[Dukljani|Dukljane]]? [[Kekvamen]] opisuje dukljanskog vladara [[Stjepan Vojislav|Stjepana Vojislava]] kao ''Travunjanina Srbina'', što nikako ne znači da je Dukljane smatrao Srbima (jedino Travunjane).<ref name="Budak44">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 44.</ref> Na drugom mjestu, Kekvamen veli: "Bješe u gradovima [[Dalmacija|Dalmacije]], u Zeti i [[Ston|Stonu]], zavladao toparh ''Vojislav [[Dukljani]]n''". <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/kekavmen_o_knezu_vojislavu.htm Kroničar Kekavmen o tome kako je knez Vojislav zarobio bizantskog stratega u Dubrovniku (poslije 1042.)]</ref> [[Ivan Skilica]] ih spominje ovako: "Prve godine toga cara (Mihajla VII. Duke), indikacije prve, narod Srba, koje također zovu i Hrvatima, izađe da pokori Bugarsku"{{fact|u kakvoj je vezi ovaj citat sa Dukljom-Dukljanima? radi se u konkretnom sukobu samo o jednom odredu Dukljana i Hrvata, te hiljadama u Iliriku pobunjenih lokalnih Srba, Bugara, Makedonaca, Tribala, Sikta, etc}}. Kada govori o vojnom djelovanju [[Bodin]]ova doglavnika Petrila kaže: "Uhvatiše (Bizantinci) pak također i onoga, koji je iza Petrila u Hrvata po redu vladao, te ga okovana odvedoše k caru".<ref name="SMŠ" />, [[Nikefor Brijenije Mlađi]], čiji se otac sukobio u tom ratu sa Bodinom i
Skiličin nastavljač [[Ivan Zonara]] izjednačava Srbe i Hrvate u Duklji.<ref name="Budak44" />{{fact|Budak za ovu tvrdnju nema dokaza u ''Ekstraktima povjesti'', ukoliko ne misli na raskrinkani falsifikat starih srpskih bizantologa gdje se Vojislav pominje kao "neki srpski čovjek" a zapravo u orig. piše "neki SKITSKI čovjek", dok se u nastku orig. jasno vei da Vojsilav "skrivaše se po ilirskim brdima kao divlja zvijer, pljačkajući obližnja i Romejima potčinjena plemena Tribala i Srba", pa je novod o "srpskom čovjeku" utoliko besmisleniji; da pominje Hrvate u Duklji? - za tu tvrdnju molim dokaz}} Mihajlo Devolski govori ο stanovnicima Duklje samo kao ο Hrvatima.<ref name="Budak44" />{{fact|episkop Mihailo devolski ovo sigurno nije napisao - molim, citirati navod}} [[Nikefor Brijenije]] piše ο [[Hrvati]]ma i [[Dukljani]]ma, koje razlikuje. Dok pod ovim posljednjima očito misli na makedonske Slavene, oni prvi su mu stanovnici Duklje.<ref name="Budak44" /> {{fact|očigledno je u pitanju greška, logička ili je tipfeler, jer je Brijenije izričit u taulikovanju Dukljana i Hrvata, tako da nije "očito" da Brijenije misli bilo što od onoga što je napisao}} [[Bodin]] je, po naredbi [[duklja]]nskog [[kralj]]a [[Mihailo|Mihaila]], predvodio vojsku od, kako kaže Brijenije, "[[Dukljani|Dukljana]] i [[Hrvati|Hrvata]]".<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Nikefor Brijenije opisuje borbe protiv Dukljana i Hrvata, ([[crnogorski]])]</ref> Na drugom mjestu veli da "Hrvati i [[Dukljani]] pobunivši se, cio Ilirik zlostavljahu'' <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_dukljani_i_hrvati_zlostavljase_ilirik.htm Nikefor Brijenije: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik"] </ref>. Napokon, Ana Komnena piše ο Dalmatima pod vodstvom [[Mihailo|Mihajla]], [[Bodin]]a i Vukana, ali kao srpskog kneza označava samo Vukana, što znači da i ona razlikuje Dalmate ([[Dukljani|Dukljane]])<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ana_komnina_o_vezi_drackog_duke_sa_bodinom_i_mihailom.htm Ana Komnina o vezi dračkog duke Monomahata sa dukljanskim kraljevima Bodinom i Mihailom (1081.)]</ref> od Srba.<ref name="Budak44" />
=== Arhitektura i kultura ===
| |||