Inačica od 17. listopada 2006. u 16:54 uredi Luka Krstulović (razgovor \| doprinosi) 5.415 edits nadodao: ime i primjere ← Starija izmjena		Inačica od 17. listopada 2006. u 17:16 uredi ukloni ovu izmjenu Luka Krstulović (razgovor \| doprinosi) 5.415 edits nadodano Novija izmjena →
Redak 3: Masti su spojevi sa zasićenim masnim kiselinama (palmitinska, stearinska) te su zato pri sobnoj temperaturi u krutom ili polukrutom [[agregatno stanje\|agregatnom stanju]], a [[ulja]] spojevi sa nezasićenim masnim kiselinama (oleinska) pa su zato pri sobnoj temperaturi u tekućem agregatnom stanju. == Svojstva triglicerida == [[Slika:Buttered crumpet2.jpg\|thumb\|180px\|Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u prehrani]]▼ Masne kiseline su dugačke [[molekule]] koje na jednom kraju imaju karboksilnu skupinu ( -COOH) a na drugom kraju metilnu skupinu ( -CH<sub>3</sub>) tako da svojstva triglicerida ovise o molekulama masnih kiselina pri čemu je odlučujuća duljina njihovih lanaca i broj dvostrukih veza. ==Uloga masti i ulja== ▲[[Slika:Buttered crumpet2.jpg\|thumb\|~~180px~~200px\|Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u [[prehrana\|prehrani]]]] Masti i ulja su [[energija\|energetski]] najbogatiji spojevi te imaju vrlo važnu ulogu u građi svih živih [[stanica\|stanica]]. Masti nas opskrbljuju velikom količinom energije. Nalazimo ih u masnom [[tkivo\|tkivu]] i u masnim kapljicama ostalih [[stanica]]. Zbog toga su masti i ulja vrlo važna skupina spojeva u ljudskoj [[prehrana\|prehrani]]. One su pričuva energije neophodne svakom živom [[organizam\|organizmu]] za njegov razvoj i održavanje. Vrlo su široko rasprostranjene u prirodi koliko u [[fauna\|životinjskom]] toliko i u [[flora\|biljnom svijetu]]. One sudjeluju u izmjeni tvari u živom organizmu.

Trigliceridi: razlika između inačica