Emil Zátopek: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: hu:Emil Zátopek
Ivelimir (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{TablicaMedaljaOI vrh}}
'''Emil Zátopek''' (Koprivnice, [[Moravska]], [[19. rujna]] [[1922]]. - [[Prag]], [[22. studenog]] [[2000]].), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki [[olimpijski pobjednik]] na [[Olimpijske igre|Igrama]] [[1948]]. i [[1952]]., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće, jedan od najvećih sportaša u povijesti. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na distancama od 5000 do 30000 m.
{{TablicaMedaljaOI sport | [[Atletika]]}}
{{TablicaMedaljaOI zlato | [[OI 1948.]] | 10000 m}}
{{TablicaMedaljaOI srebro | OI 1948. | 5000 m}}
{{TablicaMedaljaOI zlato | [[OI 1952.]] | 5000 m}}
{{TablicaMedaljaOI zlato | OI 1952. | 10000 m}}
{{TablicaMedaljaOI zlato | OI 1952. | [[maraton]]}}
{{TablicaMedaljaOI dno}}
 
'''Emil Zátopek''' (Koprivnice, [[Moravska]], [[19. rujna]] [[1922]]. - [[Prag]], [[22. studenog]] [[2000]].), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki [[olimpijski pobjednik]] na [[Olimpijske igre|Igrama]] [[1948]]. i [[1952]]., bez sumnje najveći [[Češka|češki]] (i [[Čehoslovačka|čehoslovački]]) sportaš, i uopće, jedan od najvećih sportaša u povijesti. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na distancama od 5000 do 30000 m.
 
== Početak karijere ==
U svojoj ranoj mladosti radio je u tvornici cipela Bata u obližnjem gradu Zlinu. Na početku njegove karijere napredak je bio spor i nije dao naslutiti veliki Zatopekov potencijal. Pred kraj rata, [[1944]]. došlo je ipak do osjetnog rezultatskog poboljšanja. Postavio je nove nacionalne rekorde Češke na 2000 m, 3000 m i 5000 m.
 
Nakon rata je doslovno rezultatski eksplodirao. Na svom prvom velikom međunarodnom nastupu, na atletskom prvenstvu Europe, održanom u [[Oslo|Oslu]] [[1946]]. zauzima peto mjesto na 5000 m.
 
== Međunarodni uspjesi ==
Na svojim prvim [[OI 1948.|Olimpijskim igrama, [[1948]]. u [[LondonLondonu]] češkočehoslovačko atletsko rukovodstvo je odbilo njegov zahtjev da sudjeluje na ceremoniji otvaranja igara, jer je trka na 10000 m bila na programu već sljedeći dan. Nezadovoljan odgovoromzabranom sudjelovanja na otvaranju, Zatopek se prije svečanog mimohoda pomiješao s olimpijcima iz Danske i s njima ušao u stadion. I ... sutradan pobijedio s velikom prednošću, popravivši s rezultatom 29:59.6 olimpijski rekord.
 
U drugom svom nastupu na londonskim OI Emil u disciplini 5000 m osvaja [[srebro]] iza Belgijanca [[Gaston Reiff|Gastona Reiffa]], za samo 0,2 sec. To je bio jedan od rijetkih njegovih poraza, nakon kojeg je uslijedio dugogodišnji niz nepobijeđenosti.
Line 11 ⟶ 22:
U svoje vrijeme, Emil je bio revolucionar novih metoda treninga. Često bi sam izmišljao treninge ili bi usavršavao postojeće principe. Atletski savez tadašnjeg SSSR-a pozivao bi svake godina njega i suprugu Danu Ingrovu, bacačicu koplja, na besplatne pripreme na obali [[Crno more|Crnog mora]], u nadi da će proniknuti u njegove trkačke programe. To im je na kraju vjerojatno i uspjelo, jer je glavni egzekutor skidanja Zatopeka sa svjetskog trkačkog trona bio upravo Rus [[Vladimir Kuts]].
Svoju atletsku besmrtnost Emil Zatopek je zaslužio na sljedećim [[OI 1952.|Olimpijskim igrama u [[Helsinki|Helsinkiju]] [[1952]].. Prije samih Igara je nastupio na dva manja mitinga u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Kijev]]u, gdje je pobijedio ali sa skromnim rezultatima, što je izazvalo skeptičnost nacije, koja je u njemu vidjela najvećeg češkog sportskog junaka predstojećih Igara.
 
Ali Emil ponovo uvjerljivo pobijeđuje s novim olimpijskim rekordom. Svoju zlatnu olimpijsku medalju osvojenu u toj trci Zatopek je 16 godina kasnije poklonio velikom australskom trkaču Ronu Clarku, koji je sredinom 60-ih godina postavio bezbrojne svjetske rekorde na pet i deset kilometara, ali nikad nije stigao do najvrijednijeg - olimpijskog [[Zlato|zlata]].
Line 25 ⟶ 36:
Sljedećih je godina često gubio od velikih trkača Mimouna, Piriea, Chatawaya, Iharosa i Kutsa. Velika generacija izuzetnih trkača, koja je u vremenu od '54 – '57 čak 12 puta popravljala svjetske rekorde na 5 i 10 kilometara, našla se ponovo na okupu na Igrama u [[Melbourne]]u [[1956]]. Zatopek nastupa samo u maratonu i zauzima tek šesto mjesto. Po povratku iz [[Australija|Australije]] zaključio je svoju aktivnu sportsku karijeru.
 
== Život nakon karijere ==
Nakon togaatletske karijere posvetio se vojničkom zanimanju, tako da je nakon nekoliko godina dogurao do čina pukovnika. Međutim, pred kraj 60-ih godina XX stoljeća počinje period životne agonije Emila Zatopeka. Naime, on otvoreno pruža potporu češkom političaru [[Aleksandar Dubček|Aleksandru Dubčeku]], mladom reformatoru, idejnom vođi "praškog proljeća", pokreta koji se protivio tadašnjoj sovjetskoj politici istočnog poretka. Kao i dvije godine ranije u Budimpešti, ponovo su ruski tenkovi u kolovozu [[1968]] zaposjeli ulice Praga i ugušili pobunu. Zatopek je isključen iz komunističke partije, otpušten iz vojske i oduzeta mu je titula zaslužnog majstora sporta. Emil je u sljedećem periodu radio kao sakupljač otpada i čistač ulica ne bi li zadovoljio svoje egzistencionalne potrebe.
Na poziv MOO-a da bude poseban gost Olimpijskih igara u Münchenu [[1972]], oglušio se njegov nadređeni "...jer nije mogao naći zamjenu". Krajem 70-ih, Emil je djelomično rehabilitiran i dobiva posao u praškom sportskom institutu, kao arhivist.
 
Line 38 ⟶ 50:
Pokop je održan [[6. prosinca]] 2000., u Pragu, na državnom nivou, uz sve počasti.
 
== Najveći uspjesi ==
 
==Karijera==
* 1948. - OI, 1 zlatna medalja (10000 m), 1 srebrna medalja (5000 m)
* 1950. - EP, 2 zlatne medalje (5000 m i 10000 m)
Line 45 ⟶ 56:
* 1954. - EP, 1 zlatna medalja (10000 m)
 
== Osobni rekordi ==
* 5000 m: 13:57.2 (1954.)
* 10000 m: 28:54.2 (1954.)