Inačica od 17. ožujka 2013. u 05:01 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 33 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q203175 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 24. ožujka 2013. u 14:00 uredi ukloni ovu izmjenu VodomarBot (razgovor \| doprinosi) 8.729 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-p.n.e. +pr. Kr.) Novija izmjena →
Redak 26: Ruševine antičkog grada Palaeopoli ("stari grad"), nalaze se na sjevernoj obali. Najimpresivniji su ostatci starih kiklopskih zidina, kao i Svetište velikih bogova, koje je bilo otvoreno kako za slobodne građane tako i za robove za razliku od Eleuzijanskih misterija, koje su bile otvorene samo za slobodne građane. Prvi stanovnici otoka Samotraki bili su [[Pelazgi]] potom [[Karinjani (grčko pleme)\|Karinjani]] te potom [[Tračani]]. Pri kraju VIII st. ppr.~~n.e~~ Kr. otok su naselili stanovnici sa otoka [[Samos]], po njima je otok kasnije dobio ime ''Samos Trakije'' - Samo - traki. [[Perzija\|Perzijanci]] su osvojili Samotraki 508. ppr.~~n.e~~ Kr., nakon njih otokom su zavladali [[Atena (polis)\|Atenjani]]. Otok je postao član [[Delski savez\|Delskog saveza]] u V st. ppr.~~n.e~~ Kr. Otok je zauzeo [[Filip II. Makedonski]], tako da je od 168. ppr.~~n.e~~ Kr. bio pod makedonskom vlašću. Nakon [[Bitka kod Pidne\|Bitke kod Pidne]] otok Samotraki postaje neovisan, ali to nije dugo trajalo svega do 70. god. ppr.~~n.e~~ Kr. kada je rimski car [[Vespazijan]] uključio otok u [[Rimsko carstvo]]. Sv. Teofan, umro je na otoku [[818.]] godine. [[Bizant\|Bizant]] je vladao otokom do [[1204.]] godine, nakon toga otokom vladaju [[Mletačka republika\|mlečani]]. Njih zamjenjuje [[Genova\|genoveška]] obitelj Gattilusi [[1355.]] godine. Redak 74: [[datoteka:Samothraki - Kamariotissa - 2007.JPG\|mini\|desno\|260px\|Luka Kamariotisa]] Na otoku je najpoznatije arheološko nalazište ''Hieron ton Megalon Theon'' (Svetište velikih bogova), slavno po 2.5 metarskoj mramornoj skulpturi [[Nika sa Samotrake\|Nike]], krilatoj božici pobjede iz 190. ppr.~~n.e~~ Kr. Ovaj kip pronađen je [[1863.]] godine u dijelovima od strane francuskog arheologa [[Charles Champoiseau\|Charlesa Champoiseaua]], danas se nalazi u muzeju [[Louvre]] u [[Pariz\|Parizu]]. Jedno stopalo ovog kipa nalazi se u [[Beč\|Beču]], a orginalni prvi gipsani odljev kipa nalazi u glavnoj zgradi tehničkog univerziteta u [[Berlin\|Berlinu]]. Većina predmeta sa nalazišta nalaze se u novoizgrađenom muzeju ''Paleopolis'' koji je podignut tik do nalazišta. Pored keramičkih predmeta, zapisa, skluptura u muzeju se nalazi i odljev kipa [[Nika sa Samotrake\|Nike sa Samotrake]].

Samotraki: razlika između inačica