|
[[Datoteka:Gymnastics brokenchopstick.jpg|minijatura|desno||250px| Vježbač na konju s hvataljkama]]
'''SportskaŠportska gimnastika''' je najraširenija i najpoznatija [[sportšport]]ska disciplina [[gimnastika|gimnastike]]. Čak se ponekad pod nazivom ''gimnastika'' u stvari podrazumijeva, iako pogrešno, baš sportskašportska gimnastika. Najčešće se dijeli na mušku i žensku sportskušportsku gimnastiku, i to na način da se vježbači natječu na preskoku, ručama, konju s hvataljkama, karikama, preči i na tlu, dok se vježbačice natječu na tlu, dvovisinskom razboju, preskoku i gredi. Iako sama vježba, ovisno o spravi, može trajati relativno kratko, ipak je u pravilu fizički vrlo zahtjevna, a traže vježbačevu snagu, pokretljivost, izdržljivost te koordinaciju u prostoru najvišeg nivoa.
== Povijest sportskešportske gimnastike ==
Gimnastika kao sistem pripreme vojnika potječe još iz vremena [[Stara Grčka|stare Grčke]]. Postoje i zapisi o različitim modelima gimnastičkog vježbanja i u staroj Kini i Indiji. U današnjem obliku sportskašportska gimnastika je nastala u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u tadašnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].
Ocem sportskešportske gimnastike se smatra Nijemac [[Friedrich Ludwig Jahn]], koji je prezentirao veći broj gimnastičkih sprava od kojih se neke, kao npr. paralelni razboj, koriste i danas.
[[1881]] je osnovana [[Međunarodna gimnastička federacija]], a u početku je uključivala samo nekoliko [[europa|europskih]] zemalja članica. SportskaŠportska gimnastika je [[Olimpijske igre|olimpijski šport]] od samih početaka modernog olimpizma [[1896]]. godine, iako je ženama dopušteno natjecanje u sportskojšportskoj gimnmastici na Igrama tek [[1928]]. godine.
== Format natjecanja u sportskojšportskoj gimnastici ==
Prema sada važećim pravilima, na velikim natjecanjima se vježbači i vježbačice natječu u četiri dijela programa: ekipno prednatjecanje, ekipno finale, finale višeboja i finale po spravama.
| 