Wikipedija

Druga Poljska Republika: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m lektura
Redak 11:
Kada su utvrđene granice Poljske 1922., nakon nekoliko regionalnih sukoba, Poljska je graničila s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]], [[Treći Reich|Reichom]], [[Slobodni grad Danzig|Danzigom]], [[Litva|Litvom]], [[Latvija|Latvijom]], [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]. U razdoblju od ožujka do kolovoza 1939., Poljska je graničila i s [[Kraljevina Mađarska|Mađarskom]] kod [[Karpati|Karpata]]. Površina Poljske iznosila je 388 634 km² (šesta najveća država u Europi, a nakon što je anektirala [[Zaolzie]] 1938., površina Poljske bila je 389 720 km².), a brojala je 27,2 milijuna stanovnika prema popisu stanovništva iz 1921. Godine 1939., pred izbijanje rata, prema procjenama, Poljska je imala 35,1 milijuna stanovnika. Trećina poljskog stanovništva bile su nacionalne manjine: 13,9% [[Ukrajinci]], 3,1% [[Bjelorusi]], 2,3% [[Nijemci]], i 3,4% [[Česi]], [[Litvanci]] i [[Rusi]]. U isto vrijeme veliki broj [[Poljaci|Poljaka]] živio je u dijaspori.
 
Druga Poljska Republika povezana je i s nekoliko nepovoljnih okolnosti, problema i trijumfa. Poljska je imala gospodarske poteškoće kao posljedicu Prvog svjetskog rata, nakon toga Sovjeti vrše invaziju na Poljsku u [[Poljsko-sovjetski rat|Poljsko-sovjetskom ratu]], pa zatim Poljska vodi i [[Poljsko-ukrajinski rat]] u kojem zauzima istočnu Galiciju od [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Poljska je bila okružena i neprijateljski raspoloženim susjedima, među kojima je bio i [[Treći Reich]]. No, bez obzira na sve to, Poljska Republika se uspjela i teritorijalno proširiti. Iako nije imala prekomorske kolonije, Poljska je uspjela pratiti razvoj zapadnih zemalja. Kulturalna središta kao što su [[Varšava]], [[Krakov]], [[Poznan]], [[Vilnius]] i [[Lavov]] sraised themselves to the level of major European citipodigli su se na razinu drugih velikih europskih gradova. U njima su se nalazila i međunarodna sveučilišta i druge institucije visoke naobrazbe. Do 1939. Druga Poljska Republika uspjela je postati "jedna od europskih većih sila".<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,789006,00.html The End]. ''[[TIME Magazine]]''. 2. listopada 1939. Preuzeto 17. rujna 2011. {{eneng iconoznaka}}</ref>
 
==Povijest==
Redak 18:
 
Netom pred kraj rata, 7. listopada 1918., raspušteno je Državno vijeće od strane Regentskog vijeća, te je najavljen povratak poljske nezavisnosti,<ref name=Leslie126>Leslie, str. 126.</ref> iako je Varšava bila pod njemačkim garnizonom.<ref name=Frucht23/> Sve političke stranke u državi podržale su tu inicijativu, osim marksističke [[Socijaldemokratska stranka Kraljevine Poljske i Litve|Socijaldemokratske stranke Kraljevine Poljske i Litve]] (''SDKPiL'', kasnije Komunistička radnička partija Poljske). Dana 23. listopada Regentsko vijeće postavilo je novu vladu pod vodstvom [[Józef Świeżyński|Józefa Świeżyńskog]] i počinje novačenje u [[Poljska vojska|Poljsku vojsku]].
Dana 5. studenog u [[Lublin]]u osnovan je i Radnički [[sovjet]].<ref name= >Żarnowski, Janusz. November 1918. Interpress. 1984. Str. 134. ISBN 8322320426 {{eneng iconoznaka}}</ref> Dan poslije komunisti su najavili i stvaranje [[Republika Tarnobrzeg|Republike Tarnobrzek]]. Isti dan je formirana i Privremene vlada Republike Poljske pod socijalistom [[Ignacy Daszyński|Ignacyem Daszyńskim]].<ref name=Frucht24>Frucht, str. 24</ref>
 
Dana 10. studenog, [[Józef Piłsudski]], oslobođen iz njemačkog zatvora u [[Magdeburg]]u, vratio se u Varšavu.<ref name=Kantowicz153>Kantowicz, Edward R. The rage of nations. Eardmans Publishing. 1999. Str. 153. ISBN 0-8028-455-3 {{eneng iconoznaka}}</ref> Dan poslije, zbog njegove popularnosti i podrške od većine stranaka u Poljskoj, Regentsko vijeće imenuje ga glavnim načelnikom Poljskih oružanih snaga, a već 14. studenog vijeće raspušta samo sebe i svu svoju moć prenosi na Piłsudskog kao čelnika države (''naczelnik państwa'').<ref name=Leslie127>Leslie, str. 127.</ref>
 
Postojale su i vlade proglašene u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] (što je prije bila austrijska Poljska), Nacionalno vijeće [[Vojvodina Tešin|Tešinskog vojvodstva]] (stvoreno u studenome 1918.) i [[Poljski izvršni komitet]] (stvoren 28. listopada 1918.) koje su bile nezavisne od Privremene poljske vlade.
Redak 34:
 
==Literatura==
*Frucht, Richard C. Eastern Europe: an introduction to the people, lands, and culture, prvi dio. ABC-CLIO. 2005. ISBN 1-57607-800-0 {{eneng iconoznaka}}
*Leslie, Roy Francis. The History of Poland since 1863. Cambridge Universtiy Press. 1980. ISBN 0-521-22645-7 {{eneng iconoznaka}}
 
[[Kategorija:Povijest Poljske]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Druga_Poljska_Republika"