'''Gökturci''', '''Gok Turci''' ili '''Kök Türci''', ([[staroturkijski jezik]]: [[Datoteka:Old Turkic letter UK.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter R2.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter U.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter T2.svg|10px]] Türük<ref name="KulteginMC">[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=15&m=1 Kultegin's Memorial Complex, TÜRIK BITIG] [[Khöshöö Tsaidam Monuments]] {{Eneng iconoznaka}}</ref><ref name="BilgeKaganMC">[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=16&m=1 Bilge Kagan's Memorial Complex, TÜRIK BITIG] Khöshöö Tsaidam Monuments {{Eneng iconoznaka}}</ref> or [[Datoteka:Old Turkic letter UK.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter R2.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter U.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter T2.svg|10px]] [[Datoteka:Old Turkic letter K.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter U.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter UK.svg|10px]] Kök Türük<ref name="KulteginMC"/><ref name="BilgeKaganMC"/> or [[Datoteka:Old Turkic letter K.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter R2.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter U.svg|10px]][[Datoteka:Old Turkic letter T2.svg|10px]] Türük;<ref name="TonyukukMC">[http://irq.kaznpu.kz/?lang=e&mod=1&tid=1&oid=17&m=1 Tonyukuk's Memorial Complex, TÜRIK BITIG] [[Bain Tsokto Monument]] {{Eneng iconoznaka}}</ref> ''Celestial Turks''<ref>[http://books.google.com/books?id=qA5LnP1pZacC&pg=PA545&dq=celestial+turks&lr= Marshall Cavendish, ''Peoples of Western Asia'', Marshall Cavendish Corporation, 2006, ISBN 978-0-7614-7677-1, p. 545.] {{Eneng iconoznaka}}</ref>; [[mongolski jezik|mongolski]]: Хөх Түрэг) je bila nomadska konfederacija naroda u [[Unutarnja Azija|Unutarnjoj Aziji]] u [[rani srednji vijek|ranom srednjem vijeku]]. U [[Kina|kineskim]] izvorima se taj enitet navodi po imenom 突厥 (suvremeni [[kineski jezik|kineski]]: [[Pinyin]]: Tūjué, [[Wade-Giles]]: T'u-chüeh, [[srednjokineski]] ([[Guangyun]]): dʰuət-kĭwɐt). Gok Turci su svoju državu stvorili pod [[Bumin Qaghan]]om 552. srušivši [[Rouran]] kao slavnu silu regije te preuzevši kontrolu nad unosnom trgovinom preko [[Put svile|Puta svile]].
Ta je država s vremenom preuzela vlast nad brojnim stepskim narodima [[Centralna Azija|Centralne Azije]], i osvojila značajne teritorije. Dinastijski sukobi su, međutim, doveli do njenog raspada na Zapadni i Istočni Turkijski Kaganat. Potonji je oko 630. pao pod dominaciju kineske [[dinastija Tang|dinastije Tang]]; oko 681. je obnovljen, ali je nekoliko decenija kasnije poražen od [[Ujguri|Ujgura]] koji su stvorili [[Ujgurski Kaganat]].
