Inačica od 28. ožujka 2013. u 14:29 uredi Wüstenfuchs (razgovor \| doprinosi) 9.276 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. ožujka 2013. u 14:54 uredi ukloni ovu izmjenu Wüstenfuchs (razgovor \| doprinosi) 9.276 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Pizistrat''' (6. st. p. n. e. - 527./528. p. n. e.; [[Grčki jezik\|grč]]. ''Πεισίστρατος'') je bio [[Atena (polis)\|atenski]] vladar. '''Pizistrat''' (6. st. p. n. e. - 527./528. p. n. e.; [[Grčki jezik\|grč]]. ''Πεισίστρατος'') je bio [[Atena (polis)\|atenski]] vladar. Prijevarom je uspio doći na čelo [[Atena (polis)\|Atene]], i to tako što je od [[polis]]a tražio tjelesnu stražu, lažući da mu je život u opasnosti. Dobiva vojnike, s njima uspijeva osvojiti Atenu i proglašava se vladarom. Uveo je [[tiranija\|tiraniju]], odnosno samovladu, vladavinu pojedinca. Nije držao nikakvu službu, ali je upravljao posredno kroz narodnu skupštinu i određene osobe, a moć je temeljio na svojim govorima. Ograničava moć eupatrida, odnosno atenskog plemstva, i postaje demagog (vođa naroda), pretežno siromašnog atenskog sloja. Kroz narodnu skupštinu slabi utjecaj areopaga, skupštine bivših arhonta, kojeg su uglavnom činili eupatridi. U vrijeme njegove vladavine Atena bilježi procvat, uglavnom na gospodarskom polju.▼ ==Dolazak na vlast== Pzistrat na vlast dolazi uspješnim pučem 560. p. n. e. Njegovu podršku je, osim gorjaka, činilo i siromašno građanstvo. [[Herodot]], grčki povjesničar, navodi kako je Pizistrat ranio sam sebe i svoje dvije mule i takav ušao u [[Agora\|agoru]] te tražio zaštitare protiv izmišljenih neprijatelja. Ranije je navedeno kako je [[Solon]] upozoravao Atenjane da ih njihov rođak ne prijevari, no bez uroda. Pizistratu su njegove pristaše izglasovale odobrenje za stražu kojom je on preuzeo [[Akropola\|Akropolu]] i započeo svoju vladavinu. Nakon pet godina Pizistratove vladavine, ravničarska i primorska stranka su se usprotivile njegovoj vladavini te su ga istjerali. Međutim, Megaklo, vođa primorske stranke, sukobio se s ravničarskom, pa i sa svojom strankom te sklopio savez s Pizistratom te oženio njegovu kćer. Tako se i Pizistrat vratio kao vladar Atene. Herodot u tekstu navodi kako je inteligencija odvajala Grke od barbara, pa je izveo zaključak da su na osnovi toga Pizistrat i Megaklo najistaknutiji Grci. O povratku Pizistrata u Atenu Heraklo navodi kako su on i Megaklo našli lijepu Atenjanku te je predstavili kao božicu [[Atena (mitologija)\|Atenu]], koja je zajedno u kočiji sjedila s Piizistratom, te je tako izgledalo kao da sama Atena vraća Pizistrata na vlast.{{citiraj\|Pomeroy\|Burstein\|Dolan\|Roberts\|(1999.)\|str=170}} ▲'''Pizistrat''' (6. st. p. n. e. - 527./528. p. n. e.; [[Grčki jezik\|grč]]. ''Πεισίστρατος'') je bio [[Atena (polis)\|atenski]] vladar. Prijevarom je uspio doći na čelo [[Atena (polis)\|Atene]], i to tako što je od [[polis]]a tražio tjelesnu stražu, lažući da mu je život u opasnosti. Dobiva vojnike, s njima uspijeva osvojiti Atenu i proglašava se vladarom. Uveo je ~~[[tiranija\|~~tiraniju]], odnosno samovladu, vladavinu pojedinca. Nije držao nikakvu službu, ali je upravljao posredno kroz narodnu skupštinu i određene osobe, a moć je temeljio na svojim govorima. Ograničava moć eupatrida, odnosno atenskog plemstva, i postaje demagog (vođa naroda), pretežno siromašnog atenskog sloja. Kroz narodnu skupštinu slabi utjecaj areopaga, skupštine bivših arhonta, kojeg su uglavnom činili eupatridi. U vrijeme njegove vladavine Atena bilježi procvat, uglavnom na gospodarskom polju. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Starogrčki državnici]]

Pizistrat: razlika između inačica