Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju: razlika između inačica

m
→‎Crkva sv. Mihajla kod Stona: Točan natpis, plus slika
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Crkva sv. Mihajla kod Stona: Točan natpis, plus slika
Redak 45:
[[Datoteka:Srpski kralj Mihajlo.jpg|mini|<center>Portret [[Mihailo|Mihajla Vojisavljevića]] iz crkve sv. Mihajla kod Stona (oko [[1080.]])]]
Od starohrvatskih crkvica na području [[Zahumlje|Zahumlja]] široj javnosti [[Crkva sv. Mihajla kod Stona|najpoznatija crkvica sv. Mihajla]], koja se uzdiže na brežuljku Gorica, gdje se nalazio srednjovjekovni grad [[Ston]]. Veoma je malih razmjera (dužine cca 4,5 m, a širine cca 2,5 m), ali elegantnih proporcija. Datira iz 8. ili 9. stoljeća. To je longitudinalna jednobrodna građevina s apsidom polukružnom iznutra a četvrtastom izvana, kao što je i niz apsida starohrvatskih crkvica duž jadranske obale. Po dva pilastra sa svake strane dijele lađu u tri prostora, koji se sa strane završavaju polukružnim nišama. Svaki od tri prostora prekriven je svodom, srednji dio bačvastim, a prednji kao i onaj uz svetište krstastim. S vanjske strane južni i sjeverni zid razvedeni su nizom lezena sa slijepim arkadama među njima. U srednjem prostoru lađe s obje strane nalazi se po jedan širok i visok, gore zaobljen prostor s pragovima bogato dekoriranim pleternom plastikom. Isto takav prozor nalazi se i po sredini apside.<ref name="Benedikta" />
 
Na [[ktitor]]skom natpisu crkve u [[Ston]]u [[dukljansko kraljevstvo|dukljanski kralj]] [[Mihailo|Mihajlo]] [[1080.]] godine sebe titulira:<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/natpis_dukljanskog_kralja_mihaila_u_stonu.htm Natpis dukljanskog kralja Mihaila u na crkvi u Stonu (crnogorski)]</ref>
[[Datoteka:Ktitorski natpis Mihajla u Stonu.jpg|mini|700px|lijevo|<center>'''''Michaelvs fortiter super rego pacifico c(i)vitates omnes Romanos'''''<br/>'''''Ja Mihailo snažno smirujem i vladam nad svim rimskim gradovima'''''</center>]]
 
Sudeći prema modelu crkvice što ga drži lik okrunjena vladara, po općem uvjerenju donatora građevine, ona je imala nad srednjim travejem i kupolicu, te zvonik u pročelju. No pitanje je predstavlja li model na fresci ovu crkvicu, jer na modelu je apsida polukružna, a u stvarnosti je ona izvana četvrtasta, pa je time i pretpostavka o originalnom izgledu crkvice dovedena u pitanje. [[Pleter]] sačuvan na prozorima i nađen oko crkvice ubraja se među hrvatske najljepše pleterne reljefe, koji "vrsnoćom svoga rezanja i punoćom čvrsto organizirane i ispunjene kompozicije... nadilaze one u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji, a sliče onima u dubrovačkom kraju". Smatra se da su freske na zidovima sv. Mihajla ranoromaničke i da su djelo domaćeg majstora koji je bio pod utjecajem talijanskog ranoromaničkog slikarstva, te da su s obzirom na stil i prikaz jednog [[duklja]]nskog vladara ("vladara onih, koji se zovu Hrvati"{{fact}}, što kaže natpis{{fact|već je utvršeno na drugom stranicama da se radi o falsifikatu D.mandića, ili suradnik krivotvori njegove riječi}} nad vratima te crkve)<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref> kao donatora nastale u drugoj polovici 11. ili{{fact}} možda početkom 12. stoljeća{{fact}}. Treba posebno upozoriti na napadnu sličnost krune s uhobranima na glavi kraljevog lika na ovoj fresci s onom na bareljefu [[Starohrvatska kruna|hrvatskog vladara u splitskoj krstionici]].<ref name="Benedikta" />