Pizistrat: razlika između inačica

Pizistrat je bio daljnji rođak [[Solon|Solona]]. Rođen je negdje na sjeveru [[Atika|Atike]]. Proslavio se kada je zauzeo luku [[Nisaja|Nisaju]] u blizini [[Megara|Megare]] u ranom 6. st. pne.{{cit|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(1998.)|str=170.}}

Pzistrat na vlast dolazi uspješnim pučem 560. pne. Njegovu podršku je, osim gorjaka, činilo i siromašno građanstvo. [[Herodot]], grčki povjesničar, navodi kako je Pizistrat ranio sam sebe i svoje dvije mule i takav ušao u [[Agora|agoru]] te tražio zaštitare protiv izmišljenih neprijatelja. Ranije je navedeno kako je [[Solon]] upozoravao Atenjane da ih njihov rođak ne prijevari, no bez uroda. Pizistratu su njegove pristaše izglasovale odobrenje za stražu kojom je on preuzeo [[Akropola|Akropolu]] i započeo svoju vladavinu. Nakon pet godina Pizistratove vladavine, ravničarska i primorska stranka su se usprotivile njegovoj vladavini te su ga istjerali. Međutim, Megaklo, vođa primorske stranke, sukobio se s ravničarskom, pa i sa svojom strankom te sklopio savez s Pizistratom koji je oženio njeovu kćer. Tako se i Pizistrat vratio kao vladar Atene. Herodot u tekstu navodi kako je inteligencija odvajala Grke od barbara, pa je izveo zaključak da su na osnovi toga Pizistrat i Megaklo najistaknutiji Grci. O povratku Pizistrata u Atenu Heraklo navodi kako su on i Megaklo našli lijepu Atenjanku te je predstavili kao božicu [[Atena (mitologija)|Atenu]], koja je zajedno u kočiji sjedila s Piizistratom, te je tako izgledalo kao da sama Atena vraća Pizistrata na vlast.{{citiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(1998.)|str=170.}} Međutim, Pizistratovo savezništvo s Megaklom nije trajalo dugo. Iz prethodnog je braka Pizistrat imao dva sina, čiji položaj nije želio narušavati, pa je tako imao odnose sa Megaklovom kćeri protivne običajima (''ου κατά νόμων''). Tako je Megaklo imao isti povod protiv Pizistrata kao i njegovi neprijatelji, pa su ga zajedno ponovno protjerali iz Atene.{{citcitiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(1998.)|str=170. - 171.}}

U izbjeglištvu između 555. pne. i 546. pne., Pizistrat je skupio vojsku plaćenika, koju je plaćao novcem zarađenim iz rudnika srebra i zlata u planini [[Pangeon]] na sjeveru Grčke. Uz podršku bogatog kralja Ligdamisa iz [[Naksos (otok)|Naksosa]] i konjanika iz [[Eretrija|Eretrije]], Pizistrat se iskrcao u [[Maraton, Grčka|Maraton]], te u bitci kod Palene porazio protivničku vojsku. U vrijeme Pizistratove vladavine zadržane su sve institucije uvedene u vrijeme Solonovih reformi. Atena je u vrijeme Pizistrata doživjela golemi razvoj i rast. Pizistratovu vladavinu karakterizira i stalnost prava. Poznato je da je na [[Arhont|arhontske]] položaje Pizistrat postavljao svoje prijatelje, imao plaćeničku vojsku za svoje vlastite potrebe te držao djecu potencijalnih neprijatelja zatvorenu.{{citcitiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(1998.)|str=171.}}

Pizistratov program uvelike se temeljio na gospodarstvu. U sklopu toga razvio je i mnoga Solonova ranija djela. Kao i Solona, Pizistrata je zanimala poljoprivreda i trgovina. Zemlju i zajmove davao je onima kojima je to bilo potrebno. Poticao uzgoj maslina i trgovinu, koja se počela razvijati u vrijeme Solonove vladavine, no u Pizistratovo vrijeme trgovina je postala izraženija. U 7. st. pne. grčka trgovina lončarstvom protezala se po [[Crno more|Crnom moru]], Italiji i Francuskoj, međutim, u prvoj polovici 6. st. pne. atenski izvoz lončarskih proizvoda pojavio se po čitavom Sredozemlju. U vrijeme Pizistratove vladavine, atički lončarski proizvodi izvoženi su dalje nego u vrijeme Solona, pa su se tako atički lončarski proizvodi pojavili u [[Jonija|Joniji]], [[Cipar|Cipru]] i [[Sirija|Siriji]] na istoku, no i u Španjolskoj na krajnjem zapadu.{{citcitiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(1998.)|str=171.}}

* {{citcitiranje knjiguknjige|lastlast1=Pomeroy |firstfirst1=Sarah |last2=Burstein |first1=Stanley |last3=Dolan |first3=Walter |last4=Roberts |first4=Roberts |title=Ancient Greece : A Political, Social, and Cultural History: A Political, Social, and Cultural History |publisher=Oxford University Press |year=1998. |language=engleskom |isbn=9780199762194 |ref=citcitiraj}}