Razlika između inačica stranice »Parafin«

Obrisana 92 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 44 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q177540 na Wikidati)
[[Datoteka:Natrium.jpg|thumb|Parafinom prekriven [[natrij]]. ]]
'''Parafin''' ([[francuski jezik|franc.]] Paraffine''paraffine'' < lat. ''parum affinis'': ''slabo poveziv''), je smjesa alkana, tj. zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina; parafinskih ugljikovodika) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH2CH<sub>2</sub>. ZasićeniU jetekućem aciklički (alifatski) ugljikovodik. Dobivastanju se iznaziva nekihi frakcija'''parafinskim vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]]uljem'''. Postupnim hlađenjem ostataka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40°C izlučuje se parafinski [[vosak]], koji se odvaja filtracijom.<br />
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje.<br />
Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja.<br />
Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.<br />
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: ''čvrsti parafin'', ''cerezin'' i ''vazelin''.
 
==Osobine, dobivanje i upotreba==
==Čvrsti parafin==
'''Čvrsti parafin''' makokristalna je, [[vosak|vosku]] slična bijela [[tvar]], smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Rabi se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]] i kože, u proizvodnji svijeća, olovaka i [[žigica]] te za konzerviranje.
 
Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima.
==Cerezin==
'''Cerezin''' je smjesa uglavnom viših izoalkana s 36 do 55 ugljikovih atoma i s talištem 65 do 88°C. Mikrokristalne je strukture, a rabi se za izradbu voštanih svijeća, laštila i politurnih premaza, te u elektrotehnici i kemijskoj industriji.
 
Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] iznad 400°C iz bituminoznih škriljevaca i iz katrana kamenog ugljena. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40°C izlučuje se ''parafinski vosak'', koji se odvaja filtracijom.
==Vazelin==
 
'''Vazelin''' je smjesa tekućih i čvrstih parafinskih ugljikovodika, sličan je [[masti]]ma, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici.
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak „umjetnih“ svijeća i parafinsko ulje.<br />
 
Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.<br />
 
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: ''čvrsti parafin'', ''[[cerezin'']] i ''[[vazelin'']].
 
==Čvrsti parafin==
 
'''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak|vosku]] slična bijela [[tvar]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. RabiUpotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i kožežigica, u proizvodnji svijeća, olovakakrema, laštila, maziva i [[žigica]]olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i dr..
 
===Izvor===
 
* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 20002002.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-3234-07
 
[[Kategorija:Ugljikovodici]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[en:Paraffin]]
1.046

uređivanja