Inačica od 13. ožujka 2013. u 06:02 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 53 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q49546 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 29. ožujka 2013. u 21:46 uredi ukloni ovu izmjenu Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Aceton.svg\|mini\|250px\|Struktura acetona]] '''Aceton''' ([[Francuski jezik\|fran.]]: ''aceton'', od acet- + [ket]on); ('''dipropanon''', '''dimetil-keton'''), jepropan-2-on, ~~najvažniji alifatski keton~~2-propanon, CH<sub>3</sub>~~COCH~~-CO-CH<sub>3</sub>., H<sub>3</sub>C-CO-CH<sub>3</sub>) je najjednostavniji i najvažniji alifatski keton. ==Osobine i upotreba== Bezbojna je, lako hlapljiva ~~ishlapljivajuća~~(zato može biti i nepostojana), zapaljiva tekućina, ugodna i opuštajuća karakteristična mirisa. Miješa se s [[Voda\|vodom]], ~~vrelište~~etanolom i eterom. Vrelište joj je na 56,3°C, a gustoća na 0,812g/cm<sup>3</sup>.~~<br>~~▼ Služi kao organsko otapalo za celulozni nitrat, acetilcelulozu (lakove /popularno za skidanje laka s noktiju/, bezdimni barut, acetatnu svilu), za acetilen, te kao sirovina za dobivanje kloroforma, jodoforma, sulfonala i drugih kemikalija i lijekova. Služi u proizvodnji plastike (polikarbonata, poliuretana i epoksi smola), umjetnih vlakana (najviše acetatne svile, i dr.). U čovječjem organizmu nastaje razgradnjom masti, normalno nekoliko miligrama dnevno, a u većim količinama, do desetak [[gram]]a dnevno, može se naći u [[Mokraća\|mokraći]] osoba oboljelih od [[šećerna bolest\|šećerne bolesti]].▼ ==Dobivanje== Nekoć se industrijski proizvodio isključivo biotehnološki, s pomoću bakterije Clostridium acetobutylicum (tzv. aceton-butanolno vrenje). Danas se proizvodi jeftinijim i bržim petrokemijskim postupcima, a najvažnije je katalitičko dehidrogeniranje izopropanola, u kojem su katalizatori bakar, cink, olovo, bronca i metalni oksidi. ~~== Opis ==~~ ▲Bezbojna, lako hlapljiva ishlapljivajuća i zapaljiva tekućina ugodna i opuštajuća karakteristična mirisa. Miješa se s [[Voda\|vodom]], vrelište joj je na 56,3°C, a gustoća na 0,812g/cm<sup>3</sup>.<br> Dobiva se: [[Suha destilacija\|suhom destilacijom]] [[Kalij acetat\|kalijeva acetata]] (ili natrijeva),▼ ▲[[Suha destilacija\|suhom destilacijom]] [[~~Kalij acetat~~Kalcij\|~~kalijeva~~kalcijeva acetata]] (ili natrijeva acetata), : 2CH<sub>3</sub>COOK → CH<sub>3</sub>COCH<sub>3</sub> + K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>▼ ▲: ~~2CH~~Ca(OCOCH<sub>3</sub>~~COOK~~)<sub>2</sub> ~~→~~--> CH<sub>3</sub>COCH<sub>3</sub> + ~~K<sub>2</sub>CO~~CaCO<sub>3</sub> dehidrogenacijom [[Izopropanol\|izopropanola]], Line 17 ⟶ 30: Sinteza [[kloroform]]a iz acetona : CH<sub>3</sub>COCH<sub>3</sub> + 3 [[~~Natrij~~Natrijev hipoklorit\|NaOCl]] → CCl<sub>3</sub>COCH<sub>3</sub> + 3NaOH : CCl<sub>3</sub>COCH<sub>3</sub> + NaOH → CH<sub>3</sub>COONa + CHCl<sub>3</sub> ==Izvor== ▲U čovječjem organizmu nastaje razgradnjom masti, normalno nekoliko miligrama dnevno, a u većim količinama, do desetak [[gram]]a dnevno, može se naći u [[Mokraća\|mokraći]] osoba oboljelih od [[šećerna bolest\|šećerne bolesti]]. * [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 1 (A-Bd), str. 19.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2 ~~== Neke vrste ==~~ *[[benzofenon]] [[Kategorija:Kemijski spojevi]]

Aceton: razlika između inačica