Inačica od 27. ožujka 2013. u 20:56 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 48 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q104334 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 1. travnja 2013. u 12:38 uredi ukloni ovu izmjenu Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Ugljična kiselina''' ~~ili~~ ('''karbonatna kiselina''', ~~slaba je anorganska kiselina [[molekulska formula\|molekulske formule]]~~(O=C(OH)<sub>2</sub>), H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem [[ugljikov dioksid\|ugljikova(IV) oksida]] u vodi, no vrlo mala količina CO<sub>2</sub> izreagira sa vodom, jer se čak 99 % CO<sub>2</sub> u vodi nalazi u molekularnom stanju. U industriji se karbonatna kiselina koristi za proizvodnju pjenušavih (gaziranih) pića jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovjeka. Karbonatna kiselina se spontano raspada na CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. :CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O → H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> Iako se spojevi koji imaju dvije hidroksilne grupe na istom ugljikovom atomu mogu rijetko izolirati u čistu stanju, izgleda da oni mogu postojati u vodenoj otopini. Za takav primjer u kemiji je najbolja ugljična kiselina, koja se u vodenoj otopini ponaša kao dvobazna kiselina, ali se može izolirati samo u obliku svojih soli ili estera, ili kao [[Anhidridi\|anhidrid]] (tj. [[ugljikov dioksid]]). Karbonatna kiselina disocira otapanjem u vodi i stvara dvije vrste iona; hidrogenkarbonatni i karbonatni ion.

Ugljična kiselina: razlika između inačica