Ijekavski govor: razlika između inačica

'''Ijekavski govor''' je pisan, iznimno stanovit naziv za jekavski izričaj [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] on je ujedno i prjevladavajući, nu ne i jedini pisani izričaj opće hrvatskog službenog jezika (''ml'''ije'''ko, l'''ije'''po, b'''ije'''lo''; nu ''gd'''je''', živ'''i'''o, m'''i'''o, n'''i'''sam s'''e'''lo, vr'''e'''lo'').

 

 

U ovom izričaju staroslavenski glas ''[[jat]]'' pisano izražen je kao ''ije/je''.

Osim u hrvatskom jeziku, jekavski jat se pojavljuje i u drugim slavenskim jezicima (kao '''ě''' u češkom, kao '''ie''' u slovačkom i poljskom, kao '''e''' u ruskom...).

 

 

 

 

== Rasprostranjenost ==

* Hrvatski (i)jekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se kroz čitavo [[Dubrovnik|dubrovačko primorje]], u donjoj [[Neretva|Neretvi]] ([[Metković]], [[Opuzen]]), u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] (i)jekavskim jatom služe se i [[Hrvati]] [[Stolac|Stolca]], [[Ravno]]g, [[Neum]]a, [[Konjic]]a te na prostoru srednje Bosne ([[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Vareš]], [[Žepče]], [[Usora]], [[Tuzla|Sol]], [[Brčko]] i Hrvati Sarajeva). Hrvati sa područja [[Slunj]]a, [[Rakovica|Rakovice]], dijelom Banovine ([[Glina]], [[Topusko]], [[Petrinja]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Dvor|Pounje]] te na prostoru zapadne [[Slavonija|Slavonije]] ([[Đulovac]], [[Voćin]], [[Pakrac]], [[Lipik]], [[Daruvar]], [[Grubišno Polje]], [[Hercegovac]] i dalje prema [[Bjelovar|Bjelovaru]]), potom (i)jekavski govori srednje Slavonije od [[Virovitica|Virovitice]] i [[Slatina|Slatine]] do gradova [[Osijek]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]], zatim [[Žumberak]] i ponešto u [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]].

 

 

 

== Povezani članci ==