|
'''Ignjat Đurđević''' poznat i kao '''Ignazio Giorgi''' ([[Dubrovnik]], 13. [[veljača|veljače]] [[1675]]. - [[Dubrovnik]], [[21. siječnja]] [[1737]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni pjesnik i [[prevoditelj]], [[povjesničar]], [[astronom|zvjezdoslov]], [[biografživotopisac]].
[[Datoteka:Ignazio Giorgi.jpg|mini|Ignjat Đurđević]]
Rodom iz bogate i ugledne [[Dubrovnik|dubrovačke]] obitelji, provodio je neobuzdan i često raskalašen život. Ljubavne avanturepustolovine stajale su ga kneževske časti na [[Šipan]]u, a zbogcjeć nesretne ljubavi prema dubrovačkoj "diklici", Mari Boždarevoj<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke povijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 180.</ref> i malo slobodnije pjesme koju joj je napisao morao se za neko vrijeme čak i ukloniti iz Grada.
Obnašao je dužnost [[knez]]a Šipana. Zapovijedao je tvrđavom [[Lovrijenac|Lovrijencem]]. <ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/286952.barokprirucnik.doc. Hrvatska znanstvena bibliografija] Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost).</ref>
Bio je pjesnik dubokih osjećaja, njih ni crkvena stega nije uspijevala zatomiti, pa njegove vrelevrjele ''"Ljuvene pjesni"'' ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkog Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima [[Ivan Bunić Vučić|Bunićeva]] stiha, a njegove ''"Suze Marunkove"'', [[spjev]] o Mljećaninu Marunku koji neuslišeno uzdiše za prelijepom "djevičinom" Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu ''"Derviša"'' prezimenjaka [[Stijepan Đurđević|Stijepe Đurđevića]], samo što ga je u nekim elementimadijelovima slobodnijeg izražavanja i nadmašio. Više od dvadeset godina dotjerivao je [[poemaspjev|poemuspijevanje]] ''"Uzdasi Mandaljene pokornice"'', najljepše svoje pjesničko djelo što ga je [[1728.]] tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusomslijedospjevom ''"Pjesni razlike"''. CiklusSlijed je to neobično razgranat temamabesjedama i oblicima, a hrvatska je znanost o [[Hrvatska književnost|književnosti]] ([[Mihovil Kombol]], [[Ivo Frangeš]]) već uočila da između tih pjesama Đurđevićevih i pjesama [[Fran Krsto Frankopan|Frankopanovih]] ima i motivskihrazložnih i formalnihsvečanih dodira. Osim svjetovnih i duhovnih pjesama na hrvatskom jeziku, pisao je duhovne i svjetovne pjesme na [[Latinski jezik|latinskom]]. Prevodio je [[basna|basne]].<ref>{{Nedostaje izvor}}</ref>
Sljedeće godine, [[1729]]., takođeristo u Mletcima, izlazi i ''"Saltijer slovinski"'', to su Đurđevićevi prijevodi, ili parafrazeprjedgovori, psalama kralja [[David]]a. Koliko god se one odlikovale jezikom i dikcijomgovorljivošću kao samosvojno djelo unatoč mnogim sličnim prepjevimaprjepjevima kojima su se isticali dubrovački pjesnici, nema dvojbe da su ''"Uzdasi Mandalijene pokornice"'' najreprezentativnijenajizražanjije Đurđevićevo djelo.
Ignjatu Đurđeviću (Đorđiću) pripisuje se rukopis ''Fizikalno-matematička pitanja'', tipičan za prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na [[Aristotel]]ovoj peripatetičkojperipatetičkom filozofijimudroslovju, alinu navodi i [[Kopernik]]ovu i [[Tycho Brahe|Brahe]]ovu teorijurazmisao, nonu ograđuje se od Kopernika i Galilea, jer su u suprotnosti sas Svetim pismom. Za povijest astronomijezvjezdoslovja značajni su njegovi rukopisi ''Kronografija'' i ''O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca''.
Neko je vrijeme boravio u [[Rim]]u. Tad je pristupio [[isusovci]]ma. Kad se je vratio u Dubrovnik, pristupio je i [[benediktinci]]ma.<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke povijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 181.</ref>
Među prvim je hrvatskim [[biograf]]imaživotopiscima.<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/10173.pdf Hrvatski biografski leksikon, 1983.] Uredništvo - predgovor </ref>
== Izvori ==
|
