Kapitalizam: razlika između inačica

Kapitalizam se izvodi iz riječi [[kapital]], čiji je korijen u latinskoj riječi "caput" (glava). Naziv "kapitalizam", pojavio se u zapadnoj Europi u drugoj polovici 19. st. Riječ "kapital" upotrebljavala se u ekonomskom smislu od 17. stoljeća u značenju određenog novčanog iznosa, a kasnije je označavala [[glavnica|glavnicu]] (za razliku od [[kamata|kamate]]). Naziv "kapitalist" pojavio se u drugoj polovici 18. stoljeća

Temelj suvremenih teorija kapitalizma postavili su [[Max Weber]] i [[Karl Marx]].

 

==Marksizam==

 

Revolucionarni socijalizam koji se pojavio početkom 20. stoljeća, redefinirao je suvremeni kapitalizam kao viši ili posljednji stadij kapitalizma ili [[imperijalizam]]. [[Vladimir Lenjin|Vladimir Iljič Lenjin]] definirao je imperijalizam kao ekspanzionistički stadij kapitalizma u kojem dominiraju [[monopol|monopoli]], ne samo na lokalnoj, nego na međunarodnoj razini. Imperijalizam, prema Lenjinovom stanovištu, dovodi do borbe za preraspodjelu [[kolonija]] i sfera interesa, što neizbježno izaziva ratove, a zatim i revolucije u zaostalijim krajevima svijeta. Ta je inačica marksizma bila vodeća ideologija ruske [[oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]], kao i komunističkih prevrata u različitim zemljama nakon drugoga svjetskog rata.

 

==Nemarksističke teorije kapitalizma==

 

Pristalice Webera, za razliku od marksista, odbacuju stav da razvojem društva upravljaju neizbježni zakoni koji bi morali dovesti do nestanka kapitalizma. Ipak, i oni u zapadnom kapitalizmu uočavaju stanovite trendove. To su trendovi prema racionalizaciji, depersonalizaciji, povećanoj specijalizaciji i trend prema većoj tehničkoj kontroli nad prirodom, ali i nad osobama. Međutim ovi se trendovi više povezuju s industrijskim društvom i birokratizacijom, nego s kapitalizmom po sebi.

 

==Karakteristike suvremenog kapitalizma==

 

Sociolozi koji se ne slažu s "menadžerskim" stajalištem kažu da, premda su menadžeri možda i stekli stanovitu formalnu neovisnost, njihov posao zahtijeva predanost maksimizaciji profita, te se njihova učinkovitost i procjenjuje prije svega prema tom kriteriju. Osim toga, zajedničko klasno i društveno okruženje (milje) direktora i vlasnika velikih kompanija, omogućuje im da minimiziraju konkurenciju [[cijena]] i da tako održe visoku razinu dobiti. Drugi teoretičari tvrde da su ove neformalne veze manje važne od njihove zajedničke ovisnosti o [[banka|bankama]]. Prema ovom pogledu, koji ne prihvaća "menadžerske" argumente, banke, odnosno financijski kapital, imaju nerazmjerno veliku ulogu u centralizaciji kontrole nad alokacijom kapitala. To je osobito važno u kontekstu [[globalizacija|globalizacije]], budući da se golemi dio internacionalizacije kapitala odvija upravo u sferi financijskog kapitala.

 

===Ekspanzija kapitalizma i transnacionalne korporacije===

Urođena težnja kapitalizma prema ekspanziji gura kapitalistička društva preko državnih granica. Ta se ekspanzija događa kad kapitalizam traži tržišta za svoje proizvode, ili kad traži sirovine ili jeftiniju radnu snagu. Transnacionalna ekspanzija kapitalizma promatra se kroz dva sociološka teoretska pristupa. Teorija modernizacije promatra ovu ekspanziju pozitivno, kao način razvoja nerazvijenih društava. Drugi teoretski pristup vidi kapitalističku ekspanziju negativno - kao kočnicu razvoja, zbog sustavne eksploatacije ljudi i resursa u nerazvijenim društvima od strane razvijenih.

Sve je veća društvena važnost transnacionalnih korporacija. One velik dio industrijske proizvodnje premještaju u nerazvijene dijelove svijeta, što je dovelo do procesa deindustrijalizacije naprednih kapitalističkih društava. Mnogi sociolozi ukazuju na to da transnacionalne "bezdržavne" korporacije sve manje pokazuju povezanost ili lojalnost s bilo kojom određenom državom ili nacijom. Kapital sve brže i lakše teče diljem svijeta, tražeći najjeftinije izvore radne snage. Tržišta kapitala Azije, Europe i Sjeverne Amerike postaju sve više međusobno povezana.

 

==Kapitalizam i demokracija==

*Weber M.: The Protestant Ethic and the Spirit of Capitalism (1958).

*Marx K.: Kapital - kritika političke ekonomije. Zagreb, Školska knjiga, 1975.

 

{{Mrva-pol}}