Kuhinjska sol: razlika između inačica

Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 5g, to je otrpilikeotprilike količina u 1 kg kruha[[kruh]]a. Današnjim načinom života[[život]]a unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti[[bolest]]i. Povišen unos soli povezuje se s povišenim [[krvni tlak|tlakom]], razvojem [[osteoporoza|osteoporoze]], a vjeruje se da stradavaju i [[bubrezi]]. Stoga stručnjaci preporučaju, da se unos soli ograniči na 6 grama dnevno i da se pripazi na skrivenu sol koja se nalazi u tvrdim [[sir]]evima, [[umak|umacima]], [[kruh]]u, [[juha]]ma iz vrećice i [[kukuruzne pahuljice|kukuruznim pahuljicama]].<ref>http://www.zdravakrava.hr/clanak/1118/sol-zacin-zivota-ili-bijela-smrt Preuzeto 6. travnja 2013.</ref>

Zakon nalaže, da se kuhinjskoj soli mora dodavati [[jod]] od 20-30 mg/kg zbog smanjenja pojave gušavosti[[gušavost]]i.

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje tri solane koje proizvode morsku sol i to u [[Pag]]u, [[Nin]]u i [[Ston]]u, od kojih je najznačajnija [[Solana Pag]], sas godišnjom proizvodnjom od cca. 15-20.000 tona, dok su druge dvije više lokalnog značaja. Hrvatska inače godišnje troši oko 100.,000 tona soli, od čega 70% otpada na sol za [[cesta|ceste]].