Razlika između inačica stranice »Etin«

Dodano 1.376 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 54 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q133145 na Wikidati)
[[Datoteka:Acetylene-2D.svg|150px|right]]
 
'''Etin''' (acetilen, C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) (acetacetil- + grč. :drvo, tvar + grč. sufiks -nvn, preko nglengl. -ene; '''acetilen''', C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) je najjednostavniji nezasićeni [[ugljikovodik]] s trostrukom vezom iz skupine [[Alkini|alkin]]a.
Izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), molekula etina je linearna.
 
==Osobine==
Etin je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, lakši od zraka, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom. U [[voda|vodi]] se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro. Goreći u atmosferi [[kisik]]a, razvija temperaturu do 3100°C. Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za [[autogeno zavarivanje]]. U prodaji dolazi u čeličnim bocama pod tlakom od 12 do 15 bara, otopljen u [[aceton]]u i šupljikavoj masi (disu-plin, franc. ''dissous gas'').
 
Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognoga reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>).
Čisti etin stlačen eksplodira. Nekada se koristio za narkozu, no napušten je zbog neugodnih postnarkotičkih posljedica (mučnina i glavobolja).
 
Plin je lakši od zraka, bez boje i okusa. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa, jer je tehnički CaC<sub>2</sub> onečišćen fosfidima i raznim drugim spojevima.
U kemijskoj tehnici, etin je osnovna tvar za proizvodnju velikog broja važnih kemijskih proizvoda. Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju reakcijom [[kalcijev karbid|kalcijevog karbida]] (CaC<sub>2</sub>) i vode.
 
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu).
:<math>\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}</math>
 
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti.
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[etanal]] (acetaldehid), od kojeg se može proizvesti [[etanoatna kiselina]] (octena kiselina), [[etanol]], [[vinil-klorid]], [[vinil-acetat]], [[tetrakloreten]], i drugi spojevi, koji su ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, i slično.
Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
 
Sa zrakom tvori eksplozivne smjese. Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje.
 
Pod povišenim tlakom eksplozivan, a s nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) stvara vrlo eksplozivne spojeve.<br />
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid):
 
 
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.
 
 
Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.
 
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi.
Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.
 
Dolazi u trgovinu otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous'': otopljeni acetilen).
 
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[acetaldehid]] (etanal) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u [[etanol]].<br />
Adicijom [[klorovodik]]a acetilen daje [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], a adicijom klora [[tetrakloretan]].
 
Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
 
==Dobivanje==
 
Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju djelovanjem vode na [[kalcijev karbid]] (CaC<sub>2</sub>):
 
:<math>\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}</math>
 
==Uporaba==
 
Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. karbidne lampe /svjetiljke/). Mnogo se troši za rasvjetu svjetionika.
 
U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda (npr. za pripravu acetilida).
 
Svi su spojevi (koji su gore opisani), a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd..
 
Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju.
 
 
* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K),
* [[gustoća]]: 1.171 kg/m3 pri 0 °C i 101,325 Pa.
 
==Izvori==
 
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2
 
[[Kategorija:Ugljikovodici]]
 
<!-- interwiki -->
1.046

uređivanja