Inačica od 13. ožujka 2013. u 17:57 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 27 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q336237 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 7. travnja 2013. u 21:30 uredi ukloni ovu izmjenu Uić (razgovor \| doprinosi) 3 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Lenoir, Charles-Amable - A Nymph In The Forest.jpg\|mini\|280px\|''Rusalka'' u gvozdju]] ~~{{dz}}~~ ~~[[Datoteka:Witold_Pruszkowski-Rusalki.jpg\|mini\|160px\|Rusalke, [[Witold Pruszkowski]] [[1877.]]]]~~ '''Rusalka''' je u [[slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] [[Voda\|vodena]] [[Vila (mitologija)\|vila]] koja živi u rijeci ili jezeru. Obično (ali ne uvijek) se opisuje kao [[sirena]], žena s donjim dijelom tijela ribe. Stariji mitovi o rusalkama se lokalno razlikuju, ali u kasnijima prevladava viđenje rusalka kao zlih vila. Imale su dugu, zelenu kosu za koju su neke legende tvrdile da je uvijek mokra, jer, ako rusalka previše proboravi na suhom i osuši joj se kosa, umrijet će. '''Rusalka''' ([[Staroslavenski jezik\|starosl.]] ''Rusalka'') je vodena [[vila]], ka živi u [[rijeka\|rijeci]], [[jezero\|jezeru]] ali [[šuma\|gvozdju]]. Rusalke oko [[Sava\|Save]], [[Dunav]]a i [[Dnjepar\|Dnjepra]] su bile drage, vesele i pjevale su pjesme. Također su pomagale junacima u boju, zbog čega su česta tema narodne poezije. U svojim zabavama odabrale bi neku vrbu ili brezu pored rijeke na koju bi se popele, pa bi noću skakale s nje i plesale. Ujutro, na mjestu gdje su plesale, trava i žito raslo bi obilnije. Ali, prema nekim mitovima, tko vidi rusalke u njihovu plesu, odmah onijemi. Naprotiv, rusalke sjevernije u [[Istočna Europa\|Istočnoj Europi]] bile su zle, blijede djevojke oronula izgleda koje su mučile i ubijale sve koji bi dopali u njihove ruke. Često su u liku lijepih djevojaka zavodile i potom ubijale muškarce, posebno one kojima nisu bili skloni. Ona je hći [[Vodnik]]a vladara jezera. Gda veli svojem ocu da se je zaljubila u [[knez\|Kneza]] ki lovi okolo jezera, ter da hoće postati ljudskim bitjem da ju prigrli. Otac joj veli da je to huda zamisal, nu svejedno ju pošilja čarovnici [[Ježibaba\|Ježibabi]] za pomoć. ''Rusalka'' tada poje pjesan mjesecu, išćuć u njega da povijeda mu njenu ljubezan: U kasnijim mitovima prevladava drugo viđenje rusalka, za koje se često smatralo da nastaju kad se mlada djevojka utopi ili od [[krštenje\|nekrštene]] djece koju njihove majke utope. One tada lutaju [[Zemlja\|Zemljom]] kao [[duh]]ovi, tražeći osvetu i mir. Mjesecu na nebi glubokom,<br> ~~===Bibliografija===~~ svjetlo tve daleko vidi,<br> ~~{{commonscat\|Rusalka}}~~ po nebi blodiš širokom,<br> *Franjo Ledić: Mitologija Slavena, '' tiskara Epoha, [[Zagreb]], [[1969.]]'' gledaš u prjebitak ljudi.<br> po nebi blodiš širokom,<br> gledaš u prjebitak ljudi.<br> Mjesecu, postoj tren bili,<br> ~~[[Kategorija:Slavenska mitologija]]~~ rekni mi, rekni, gdje je moj mili!<br> Mjesecu, postoj tren bili,<br> rekni mi, rekni, gdje je moj mili!<br> Rekni mu, srebrno tijenjalo,<br> mojeg zagrljaja rame,<br> da se barem na malo<br> U sanje, spominja na me.<br> da se barem na malo<br> U sanje, spominja na me.<br> Zasvijetli mu do daleka, Zasvijetli mu<br> rekni mu, rekni, tko tu na nj čeka!<br> O meni, duša ljudska sni,<br> da se u tom spominu zbudi;<br> mjesecu, ne ugasni, ne ugasni!<br> ne ugasni, ne ugasni!<br> [[Ježibaba]] rekne ''Rusalki'' da ako postane [[ljudi\|človjekom]], gubi svu moć govora ter da, ako je iznevjerana od [[Knez]]a da će oboje biti vječno prokleti. ''Rusalka'' se složi s time, ter popije napitak. [[Knez]], loveći bijelu golubicu, najde ''Rusalku'', prigrli je, ter odvodi, dok njen otac i sestre nariču.

Rusalka: razlika između inačica