Razlika između inačica stranice »Wikipedija:Kafić/Arhiv 2013 4«

bez sažetka
:: Cvrček, možda je slučajno što ti ističeš ovdje tu stranicu koja žarko želi ono isto za čime si ti iskazao želju, no i letimični pogled na tu stranicu otkriva da tamo piše hrpa gluposti. Naime tamo se optužuje jezik hrvatske wikipedije kao srpskohrvatski. Zašto se optužuje jezik hrvatske wikipedije (koji je isti kao i jezik u uporabi u Saboru, na televiziji, u časopisu Jezik), a ne proziva se Sabor, najbolji hrvatski jezikoslovci poput Radoslava Katičića koji su svi protiv radikalnih promjena u jeziku? Pročitaj naš odličan članak [[korijenski pravopis]] za više informacija o povijesti jezika. Ono isto što je rečeno (napisano) tebi ide i tom anonimnom prosvjedniku s metapedije, zadatak suradnika hrvatske wikipedije nije normiranje jezika nego njegova uporaba u pisanju što bolje enciklopedije. Određivanje normativnih knjiga, pravopisa i rječnika hrvatskoga standardnog jezika nije naš posao. IHJJ je napravio prilično dobar posao sa svojim Školskim rječnikom hrvatskoga jezika (objavljen 2012. godine) koji je usklađen sa zaključcima [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]], isto kao i [[Hrvatski školski pravopis]]. Bivši premijer Sanader je javno izjavljivao da on ne će pisati neću razdvojeno, to na pravopis ni rječnik utjecaja imalo nije. Svi se nadamo da ni nebuloze jeziku nevičnih političara koji su došli poslije njega na vlast neće utjecati na izradu novog pravopisa, jer mustre koje zdravstvo ''preimenuju'' u zdravlje i šport u sport osjećaja za jezik i znanja o povijesti hrvatskoga jezika nemaju. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<font color="blue">Speedy</font>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<font color="gray">Gonsales</font>]] 01:39, 8. travnja 2013. (CEST)
 
:Ne kanim izazvati svaju, to nisam štel, istina je da na Metapediji piše hrpa gluposti, no to ne mijenja jedno činjenično stanje a to je da "hrvatski jezik" je vse samo ne hrvatski, vsaki ki je čital naše knjige (fala bogu imamo ih na pretek) bude su tu složil. Ja ne govorim o pravopisu; bil on vukovski ali korijenski vsejeno je, ja govorim o hrvatskom jeziku onom pravom, a ne ''posrbljenom'' hrvatskom koji je dandanas službeni hrvatski (zakaj mislš ljudi imaju tako velike ''probleme'' s naglascima i "točnim govorom", gramatikom, sintaksom, ije/je...i slično). Primjeri hrv. ''s vami, s nami...'', srp. ''s vama, s nama...'' ovo je samo mali primjer toga, kaj se učinilo s hvatskim jezikom nasilnim spajanjem s srpskim, zaslugama Maretića i ostalih ''vukovaca'' čak je Broz koliko god on bil ''vukovac'' barem je štel imati u oku hrvatski kak zaseban jezik. Istina je da Wikipedija i Wikipedisti nikaj nisu krivi oni se samo drže standarda, krivi su kak i navek samo političari ''...ar pokapati smo znali furtinavek gospocki.'' Kaj se tiče pravopisa on je službeni i taj koji je službeni treba ga se držati, no to opet ne znači da se ne treba dovoditi u pitanje njegova dosljednost ali smisel. Jedina stvar koju ja zamjeram Wikipedistima i administratorima je rušenje i uništavanje ako slučajno gdo upiše hrvatsku riječ (recimo ''brijeme'' umjesto ''vrijeme'', ''kaj'' umjesto ''što''...) koja nije propisana standardom, pa se ga odmah ukorava, pa mu se odmah brani pristup i slično. Standardi jezik je, protivno našemu mišljenju norma i smjernica više nego dogma i svetinja. Po tome nije krivo napisati recimo: ''Joj kaj te volim!'' umjesto ''Joj, što te volim!'' to je dio jezika i dio "standarda", no to čini mi se vsi krivo shvaćaju. Recimo po standardu nije pisati ''rekoh, rekoše, bijaše...'' no ako se to na piše, to nije krivo ni najmanje. Pogledajte samo engleski jezik za primjer, pišući na engleskoj Wikipediji, ma pišuć bilo gdje na engleskom u službenim dokumentima, svjedočnicama... možeš izvući neku ''obsolete'' riječ iz tamo ne znam kojeg vijeka, i nitko ne će ni riječ pisnut, možda bu te pital kaj to znači (no to je takva sramota ne poznavati vlastiti jezik da ljudi bolj' čkome) a o bezbrojnim ''alternative spellings'' da i ne govorim. Mislim da bi Wikipedija da je stvarno u interesu hrvatskog jezika, dopuštala takozvano ''stilsko'' pisanje teksta. Kao što rekoh: standard je uputnica, smjernica, a ne dogma. Standarda se treba pridržavati (recimo jekavica je obvezna, gramatika je ta i ta...), no i pristupit mu ''osobno'' ar je jezik dio človjeka ki vu njem diše, a ne neki izmišljeni standard koji stoji u knjigami i kojeg izmišljavaju tašti jezikoslovci da bi bili što pismeniji od "običnog" puka (tako točno je pisati ''jer/jerbo/ar'', ''kaj/što'', ''još/jošte/jošće'', ''dvorište/dvorišće'', ''više/već/veće'', ''višeput/višekrat'', ''nekada/negda'', ''rođen/rojen'', ''čovjek/človjek'', stilizirani ikavizmi koji se nalaze u jekavskom izričaju; ''gdje/gdi, nema/nima, spomen/spomin, živjeti/živiti'' (nema ih puno)... ter jekavizmi ''treba/trijeba, greška/grješka, sreća/srjeća, vremena/vrjemena/bremena/brjemena'' (e njih ima puno)... tako pišu vsi jezikoslovci koji su držali do hrvatskog jezika; Bulcsú László, Stjepan Babić... a o prošlim da i ne govorim; Bogoslav Šulek, Fran Kurelac...). Eto vidite Speedy, o tome ja govorim, to je bit hrvatskog jezika, a to bi trebala biti i bit Wikipedije na hrvatskom jeziku, ar hrvatski jezik je prebogat da bi se ga moglo uščučuriti u neku malu knjižicu zvanu pravopis (u pravopisu se određuje norma, slovopis i uputnica za valjano "pravopisanje") pa nek' urednik članka si sam odluči da li će biti ''greška'' ali ''grješka'' (normalno da ako je u početku članka ''ne ću'', malo dalje ne more biti ''neću'', ako je u početku članka ''srjeća'' malo dalje ne more biti ''sreća''...).Mi imamo svoj jezik ne trijeba nam tuji. [[Suradnik:Cvrček|Cvrček]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvrček|razgovor]])</small> 03:04, 8. travnja 2013. (CEST)
148

uređivanja