Kvarc: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 37:
| reference =
}}
'''Kremen''' (njem. Quartz; ili '''kvarc''') je
==Svojstva, osobine i rasprostranjenost==
Kremen je heksagonski mineral, silicijev dioksid (SiO<sub>2</sub>) i sastavni je i bitni dio magmatskih (kiselih eruptivnih), sedimentnih i metamorfnih stijena, a u obliku pijeska dio naslaga u Zemljinoj kori.<br />
Niskotemperaturni kremen (α-kremen) stabilan je do 573°C, kada prelazi u visokotemperaturnu modifikaciju (β-kremen) koja pri 870°C prelazi u β2-tridimit.
Ubraja se u prostorne silikate (tektosilikate), jer se kristalna struktura sastoji od [SiO4]-tetraedara, koji povezivanjem preko svih četiriju kisikovih atoma stvaraju prostornu strukturu. U kristalima se pojavljuje u obliku heksagonske prizme koja završava piramidom, zapravo kombinacijom pozitivnog i negativnoga romboedra.
Staklaste je sjajnosti i velike tvrdoće, lomi se nepravilno, a na prijelomu je masna sjaja. Zrnca kremena u kremenom pijesku mogu biti vrlo sitna, a lijepo razvijeni pojedinačni kristali mogu dosegnuti veličinu od pola metra.
Kristali se kremena po utjecajem tlaka polarno električki nabijaju, i obratno, pod utjecajem električnog polja mijenjaju dimenzije ili vibriraju. To se svojstvo naziva pizoelektričnim.
H. L. Le Chatelier bio je profesor kemije u Parizu i bavio se specifičnom otopinom plina i silikatima.
==Vrste kvarca==
U prirodi su nađene različite polimorfne modifikacije kvarca
Kristali u šupljinama stijena nazivaju se ''gorski kristali''. Nalazi se i u drugim oblicima kao:
*[[prozirac]] (bezbojni i prozirni kristali kremena)
*[[mliječnjak]] (bijeli)
*[[ametist]] (ljubičasti kristal kremena),
*[[citrin]] (žuti)
*[[Čađavac (mineral)|čađavac]] (smeđasti)
*[[morion]] (crni)
Obojeni krupnozrnati agregati kremena nazivaju se također posebnim imenom:
*[[ružičnjaci]] su ružičaste boje,
*[[safirni kremen]] je modar,
*[[prazem]] je zelen; ako svjetluca u zlatnožutim iskricama, naziva se [[avanturin]],
*[[mačje oko]], [[tigrovo oko]], [[sokolovo oko]] - također su zrnasti kremeni agregati, ispunjeni vlakancima velikih drugih minerala, zbog kojih se prelijevaju u različitim bojama, primjerice tigrovo oko je žuto-smeđo-crni fibrozni kvarc.
Sitnokristalasti agregati kremena zovu se:
*[[kalcedoni]]; ako imaju slojeve – ahati, a obojene slojeve – [[oniksi]] i [[sardoniksi]],
*[[jaspisi]] (gusti, neprozirni, crveno obojeni agregati),
*[[Plazma (mineral)|plazma]] je zeleni - a plazma s pjegama crvenima kao krv – [[heliotrop]],
*[[rožnjaci]] su nečisti gusti kremeni agregati rožnata izgleda,
Bijeli su krupnozrnasti agregati kremen bjelutak i kremen kresivac.
Veći dio navedenih vrsta kremena upotrebljava se kao poludrago kamenje za nakit i različite ukrasne predmete.
==Kvarcni pijesak==
Kvarcni pijesak (SiO<sub>2</sub>, ili kvarcni pijesak) nastaje raspadanjem stijena.
==Kvarcno staklo==
Taljenjem kremena pri 1700°C dobiva se kremeno (kvarcno) staklo, koje propušta ultraljubičaste zrake, pa služi u izradbi živinih (kvarcnih) svjetiljki i drugog pribora potrebnoga za rad s ultraljubičastim zrakama.<br />
Zbog velike otpornosti prema kemijskim agensima i maloga koeficjenta rastezanja upotrebljava se i za izradbu kemijskoga posuđa; može izdržati nagle promjene temperature, a da ne popuca.
==Upotreba==
[[Piezoelektricitet|Piezoelektričan]] je, pa se primjenjuje u visokofrekventskoj radiotehnici, ultrazvučnoj tehnici i u izradbi mjernih instrumenata.<br />
Lijepo obojeni prozirni kristali drago su ili [[poludrago kamenje]].<br />
Kremeni je pijesak je glavna sirovina u industriji za proizvodnju stakla i abraziva. Koristi se u keramičkoj industriji, industriji vatrostalnih materijala, kao talionički dodatak u metalurgiji, kemijskoj industriji i industriji građevinskih materijala.
==Kremen u Hrvatskoj==
[[Hrvatska]] ima dovoljno kemenoga pijeska za potrebe domaće industrije stakla, a nalazišta su u zapadnoj [[Istra|Istri]], [[Moslavina|Moslavini]] i [[Slavonija|Slavoniji]].
==Zanimljivosti==
*Stari Rimljani, a prije njih i Grci za vrijeme Platona, nazvali su kvarc ''gorski kristal''. ''Kristallos'' na grčkom znači led. Ti su stari narodi smatrali da kvarc nastaje u posebnim uvjetima „skrućivanjem iz najčistije vode“ jer su te kristale pronalazili u Alpama u područjima stalnog snijega i leda. Takvo se mišljenje, začudo, održalo gotovo 2000 godina, sve dok 1672.g. engleski znanstvenik [[Robert Boyle]] nije utvrdio da je „gorski kristal“ 2,7 puta teži od vode, dakle, nikako nije mogao nastati od leda. Ubrzo se otkrilo da je to u stvari kvarc, spoj silicija i kisika (SiO2), a kasnije se shvatilo i zašto su mu plohe tako ravne i pravilno postavljene.<br />
:„…Uvijek se nalaze gdje zimi snjegovi donose najveću studen, stvara ih zbijeni led i najčistiji snijeg. Zašto se javlja u šesterostranom obliku, tome nije lako naći razlog, tim više što njegovi šiljci nemaju uvijek isti oblik, a plohe su njegove tako glatke da se to ne može postići nikakvim umijećem…! ([[Plinije]], rimski vojskovođa) ; Iz časopisa „Hrvatski zemljopis“, tekst: Igor Janjatović
== Izvor ==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 6 (Kn-Mak), str. 245.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
▲U prirodi su nađene različite polimorfne modifikacije kvarca kao što su α-kvarc, β-kvarc, [[tridimit]], [[kristobalit]], [[coezit]], [[stišovit]] te različite amorfne forme kao što je [[opal]]. Zajedno ovi minerali formiraju oko 12% [[Zemljina kora|Zemljine kore]].
{{mrva-geol}}
| |||