Johannes Kepler: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Kepler.png|mini|'''Johannes Kepler''']]▼
{{priča}}
'''Johannes Kepler''' ([[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart|Stuttgarta]], [[27. prosinca]] [[1571]]. - [[Regensburg]],[[15. studenog]] [[1630]].), [[njemačka|njemački]] [[astronom]] i [[matematičar]]. Ustanovio je gibanje planeta po [[elipsa]]ma, te time srušio teorije i vjerovanja da se [[Planet|planeti]] oko [[Sunce|Sunca]] gibaju po [[kružnica]]ma ([[Prvi Keplerov zakon]]).<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32</ref>
== Djetinjstvo ==
Redak 13:
== Rad prije Brachea ==
=== Profesor Kepler ===
Line 50 ⟶ 49:
== Rad poslije Bracheove smrti ==
=== Knjige ===
Line 60 ⟶ 58:
=== Astronomija i drugi projekti ===
{{glavni|Keplerovi zakoni}}
[[Datoteka:Kepler-solar-system-1.png|mini|150px|desno|Keplerov model Sunčevog sustava iz [[Mysterium Cosmographicum]] 1600.]]
Line 68 ⟶ 66:
Da protumači zašto planeti kruže oko Sunca, postavio je hipotezu ''da Sunce zrači neku vrstu "utjecaja", a zračenje bi bilo slično djelovanju žbica na kotaču. Zbog vrtnje Sunca žbice pritišću planete, gurajući ih oko gotovo kružnih staza.'' Zato je Kepler vjerovao da su uzroci kretanja planeta sile koje djeluju pod pravim kutovima na smjer od Sunca do planeta.
Kepler je vjerovao i da Sunce zrači nejednako u svim smjerovima i samo uzduž ravnina staza planeta. Ovo ga je dovelo do uvjerenja kako utjecaj Sunca opada s povećanjem udaljenosti ili jednostavno da je ona obrnuto proporcionalna udaljenosti.
Čudna je anomalija da je Kepler, radeći po ovoj netočnoj osnovi, ipak došao do točnog rezultata, tj. '''da planeti opisuju iste površine u jednakim vremenima'''
Do kraja života vjerovao je da brzine planeta opadaju obrnuto sa svojim udaljenostima od Sunca. Bila je čudna stvar da se ovaj zaključak nije mogao upotrijebiti od planeta do planeta, nego samo za isti planet na raznim daljinama od Sunca. Činjenica da periodi obilaska planeta oko Sunca ne ovise o kvadratu njihovih udaljenosti, pokazala bi Kepleru da njegova zamisao nije bila ispravna. Nasuprot tome, Kepler je otkrio najznačajniji odnos između perioda obilaska planeta i njihovih srednjih udaljenosti od Sunca: on kaže da je '''kvadrat perioda proporcionalan kubovima udaljenosti''' (
Još jedna izrazito čudna Keplerova zamisao je bila da period ophoda [[Merkur (planet)|Merkur]]a oko Sunca mora biti u istoj relaciji s iznosom rotacije Sunca, kao period ophoda Mjeseca oko Zemlje, kao iznos rotacije Zemlje. Ovo znači da bi se Sunce trebalo jedan put okrenuti oko svoje osi za oko 1/27 dio perioda ophoda Merkura, koji iznosi oko 88 dana; prema tome, Sunce bi se dakle jedan put okrenuti oko svoje osi rotacije za oko 3 dana. [[Galileo Galilej|Galilejevo]] otkriće Sunčevih pjegi dovelo je do prvog određivanja rotacije Sunca, a ono je neposredno pokazalo da je ovo neobično shvaćanje bilo vrlo daleko od realnog.
| |||