Ivo Senjanin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
Majka mu je bila od Domazetovica
Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu.
Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju<ref>Anđelko Mijatović - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti''</ref>
 
 
Sudjelovao je [[1571.]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[uskok]].
 
Sudjelovao je u tzv. Dugogom ratu (1593. − 1606.) (između Austrijehabsuburgovaca i Turske)osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[nadvojvoda]]<ref>Anđelko Mijatović - ''Neki poznatiji Senjani uznici'' (str.264)</ref>
 
1602.-1608. Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago.
Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom«
 
 
Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenom [[1606.]] sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave]</ref>
 
Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, - ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str.264)</ref> u [[Karlovac|Karlovcu]]. Pomilovan je poslije pogubljenja.<ref>[http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf Marko Dragić, "''Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti"književnost'']</ref>
 
==Legende==