Šamanizam: razlika između inačica

'''Šamanizam''' je spiritističko-magijski oblik religije, najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u [[Sibir]]u, sjevernoj i središnjoj [[Azija|Aziji]] (kod [[ostjaci|Ostjaka]], Evenka, Neneka, [[laponci|Laponaca]] i dr.), te kod [[eskimi|Eskima]]. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomoć određenih magijskih obreda koje izvodi plemenski vrač '''[[šaman]]'''. Obično u ekstatičnom stanju, s pomoću bubnjeva, čegrtaljki, zvončića i sl., plesom i odgovarajućim formulama zazivanja, šaman dobiva odgovore i preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi dobrobiti plemena, liječenja bolesti i sl. Prve podatke o šamanizmu pronašli su u XIII. stoljeća [[misionar]]i među Laponcima, a kod [[sibir]]skih plemena u XVII. stoljeća russki monah Avakum Petrovič. Sličnih se vjerovanja može naći i kod američkih [[indijanci|Indijanaca]], te u nekim plemenima jugozapadne [[afrika|Afrike]], [[oceanija|Oceanije]] i [[australija|Australije]]. Šamanizam je pobudio veliko zanimanje modernih antropologa, a najpotpunije ga je je obradio [[Mircea Eliade]] (''Šamanizam, arhaične tehnike ekstaze'' i dr.).