Inačica od 23. ožujka 2013. u 18:16 uredi Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 14. travnja 2013. u 13:35 uredi ukloni ovu izmjenu Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Acetic acid structures4.png\|220px\|thumb\|prikaz ocetne kisline]] '''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina), je najvažnija karboksilna kiselina, kemijske formule [[ugljik\|C]][[vodik\|H]]<sub>3</sub>C[[kisik\|O]]OH. ==Osobine i svojstva== '''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina), je najvažnija karboksilna kiselina, kemijske formule [[ugljik\|C]][[vodik\|H]]<sub>3</sub>C[[kisik\|O]]OH. Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane. Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata\|salati]] i drugim jelima. U čistom je stanju bistra bezbojna tekućina oštra mirisa, na 16,6°C očvrsne u kristalnu masu sličnu ledu (odatle čistoj bezvodnoj kiselini ime ''ledena octena kiselina''), vrije na 118°C. S uobičajenim organskim otapalima miješa se u svim omjerima.▼ ▲~~'''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina), je najvažnija karboksilna kiselina, kemijske formule [[ugljik\|C]][[vodik\|H]]<sub>3</sub>C[[kisik\|O]]OH.~~ Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane~~. Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata\|salati]] i drugim jelima~~. U čistom je stanju bistra bezbojna tekućina oštra mirisa, na 16,6°C očvrsne u kristalnu masu sličnu ledu (odatle čistoj bezvodnoj kiselini ime ''ledena octena kiselina''), vrije na 118°C. S uobičajenim organskim otapalima miješa se u svim omjerima. Otapa [[sumpor]], [[fosfor]], [[olovo]] i mnoge organske spojeve. Otapa [[sumpor]], [[fosfor]], [[olovo]] i mnoge organske spojeve. Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa, a nastaje biokemijskom oksidacijom [[etanol]]a. Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom ''acetaldehida'', reakcijom [[metanol]]a s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom [[ugljikovodik]]a. Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr.. U organskoj tehnologiji, kao jeftina kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao [[sumporna kiselina]] u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još jeftinijom [[mravlja kiselina\|mravljom kiselinom]].▼ Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa. ==Dobivanje== Nastaje biokemijskom oksidacijom [[etanol]]a. Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom ''acetaldehida'', reakcijom [[metanol]]a s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom [[ugljikovodik]]a. Tzv. "drvno sirće" je naziv za vodeni destilat octene kiseline dobiven [[Suha destilacija\|suhom destilacijom]] drveta. ==Uporaba== Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata\|salati]] i drugim jelima. ▲Otapa [[sumpor]], [[fosfor]], [[olovo]] i mnoge organske spojeve. Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa, a nastaje biokemijskom oksidacijom [[etanol]]a. Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom ''acetaldehida'', reakcijom [[metanol]]a s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom [[ugljikovodik]]a. Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr.. U organskoj tehnologiji, kao jeftina kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao [[sumporna kiselina]] u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još jeftinijom [[mravlja kiselina\|mravljom kiselinom]]. == Acetanhidrid == Line 11 ⟶ 27: ===Izvor=== * Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 29. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0 [[Kategorija:~~Kiseline\|~~ Kemija]] [[Kategorija:Kiseline]]

Octena kiselina: razlika između inačica