Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Još jedna |
m lektura |
||
Redak 2:
'''Dominikanski samostan i crkva''' vjerski su objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.
[[Crkva]] je jedna od najvećih [[gotika|gotičkih]] građevina na istočnoj obali [[Jadran]]a. Nacrte je izradio [[Michelozzo|Michelozzo di Bartolomeo]], a gradnju su vodili dubrovački majstori Utešimović, Radomanović i dr.
Redak 8:
Dominikanski samostan u Dubrovniku osnovali su redovnici 1225.g. Danas se nalazi uz gradske zidine i Vrata od Ploča te tvori kompleks zgrada koji čine velika jednobrodna crkva s prigrađenim zvonikom, [[klaustar]] (sa sjeverne strane) i tri samostanska krila koja zatvaraju klaustar. U spomenuti kompleks spadaju još i četiri manje samostanske crkve iako nisu potpuno uklopljene u cjelinu. To su crkva sv. [[Sveti Sebastijan|Sebastijana]], crkva sv. [[Sveti Luka|Luke]], crkva [[Navještenje|Navještenja]] i crkva Gospe od Ružarija, tj. bratovštinska crkva Rozario.
Crkva sv. Sebastijana [[Gotika|gotička]] je crkva sagrađena 1466.g. tik uz crkvu sv. Dominika, točnije, uz njezin južni zid. Iako još gotička, primjer je prve crkve s polukružnom [[Apsida|apsidom]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Njen položaj u neposrednoj blizini gradskih vrata trebao je značiti
Iako je poznata činjenica da je još 1282.g. na mjestu današnjeg samostana sv. Dominika postojao neki manji klaustar s grobovima, tek se rujan 1301.g. po prvi puta spominje kao datum početka izgradnje spomenutog samostana. Inicijativu predvodi Malo vijeće koje naređuje da pri izgradnji samostana moraju sudjelovati svi stanovnici, i muškarci i žene.
Ipak, premda su radovi počeli već početkom 14.st., te su tokom istog stoljeća i samostan i crkva već bili sagrađeni, svoj konačni oblik samostan je dobio tek s izgradnjom sakristije, kapitularne dvorane i trijemova klaustra sredinom 15.st.
Redak 15:
Crkva sv. Dominika jedan je od najvećih [[Gotika|gotičkih]] prostora na istočnoj jadranskoj obali. Dubok i ispražnjen prostor iznimno velikih dimenzija za naše područje (42 x 16 x 16 m) u kombinaciji s visokim i glatkim zidovima crkvene lađe i otvorenim drvenim krovištem odaju dojam prostranosti i gotičke lakoće. Isti utisak može se dobiti i u nekim drugim crkvama propovjedničkih redova. Riječ je o jednobrodnoj građevini s dugom lađom visokih zidova na koju se nastavlja svetište poligonalnog oblika. Vanjski plašt crkve raščlanjen je četvrtastim kontraforima. Unatoč smatranjima nekih istraživača da je zbog potresa i ponovnih pregradnja od izvorne gradnje ostalo vrlo malo ostataka, dominikanska crkva uglavnom je zadržala svoj izvorni oblik. Tome svjedoče grobni natpisi pri dnu pročelja iz 14-15. stoljeća, niz trodjelnih romaničko-gotičkih slijepih arkada i poligonalna apsida.
Južnim pročeljem crkve dominira glavni ulaz do kojeg vodi strmo stubište. Majstor je vanjskog, kasnogotičkog okvira [[Bonino da Milano |Bonino Jakovljev iz Milana]]. On je zajedno s domaćim dubrovačkim klesarima 1418.g. izradio vanjski okvir južnog portala i figuru Boga Oca koja se nalazi na vrhu. Drugi, zapadni ulaz u crkvu otvoren je tek sredinom 15.st., i to nakon što
== Zvonik i klaustar ==
U sklopu samostanskog kompleksa, uz crkvu sv. [[Sveti Dominik Guzman|Dominika]] nalazi se zvonik. Okružen je gradskim zidinama
[[Klaustar]] dominikanskog samostana ističe se među dubrovačkim spomenicima svojom prostranošću i ljepotom. Ideja o izgradnji klaustra postojala je još u 14.st. Ipak, njegovi trijemovi gradit će se tek u razdoblju od 1456. do 1483.g. Također, ovaj se klaustar smatra primjerom prvog prodora [[Renesansa|renesanse]] u dubrovačku sakralnu arhitekturu iako neki detalji još uvijek nose odlike gotičkog stila. U središtu dvorišta nalazi se kameni zdenac iz 16.st. Jedan o majstora koji je sudjelovao pri gradnji klaustra je i poznati umjetnik [[Firenza|firentinskog]] quattrocenta, Maso di Bartolomeo.
| |||