Branjina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
== Povijest ==
Od spomenute 1214. godine Branjina se u srednjovjekovnim izvorima najčešće spominje uz naselja: Weyk (danas nepostojeće), Ban (Popovac), Bodola (Podolje), Csabagata (danas nije naselje, nalazio se na prostoru Čibogata) i Scepsa (danas prostor Kotline, mađarski Sepse, tradicijski naziv Šepša). Pretpostavlja se da je bila dijelom vlastelinstva koje je svoje središte imalo u Weyku (Veku) te se prema njemu i nazivalo vlastelinstvo obitelji Veki. Nakon ove obitelji vjerojatno je izmijenila nekoliko vlasnika o kojima nam svjedoče spomenuti sudski procesi, no od 1442. godine postaje dijelom imanja velikaške obitelji Morovića koji su svoje sjedište imali u današnjem gradu Valpovu. U njihovom posjedu do 1481. godine kada njome upravlja velikaška obitelj Geréb u čijem vlasništvu vjerojatno ostaje sve do razdoblja osmanske okupacije 1526. godine, kada će nakon njihove organizacije vlasti 1543. godine postati dijelom Mohačkoga sandžaka, odnosno branjinvrške nahije ili live u kojoj vjerojatno ostaje do pada Osmanlija 1687. godine. Iste se godine u jednom dokumentu spominje da je prije osmanskoga perioda pripadala velikoj feudalnoj obitelji Zrinski. U 17. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi, većina ih dolazi pod vodstvom Arsenija Crrnojevića nakon 1690. godine. Nakon Osmanlija Branjina je zajedno s još 25 sela darivana Eugenu Savojskom, jednim od najvećih vojskovođa svoga vremena. Bila je darom za njegove zasluge u oslobađanju i protjerivanja Osmanlija iz ovih krajeva. Savojski je na ovom području osnovao vlastelinstvo Belje i u ovom periodu, od druge polovine 18. stoljeća Branjinu naseljavaju Nijemci, tzv. Dunavske Švabe, koji će ovdje ostati do sredine 20. stoljeća. U beljskom vlastelinstvu, njezinu branjinvrškom distriktu od kojega vjerojatno vuče i korijene svoga današnjega imena, Branjina ostaje do kraja Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Nakon toga postaje prvo dijelom Kraljevine Jugoslavije, zatim je u vrijeme Drugog svjetskoga rata okupirana od strane Mađarske, a nakon toga postaje dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kada je u nju kolonizacijom 1946. godine doselila većina današnjih stanovnika Hrvata koji su ovdje i ostali do Domovinskoga rata kada je okupirana od strane srpskih pobunjenika koji su njome upravljali do 1996. godine kada Branjina postala dio prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine nakon mirne reintegracije je pod upravom Republike Hrvatske i danas je dio općine Popovac i Osječko-baranjske županije
== Stanovništvo ==
| |||