Stjepan Glavač: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dodana nova wikipoveznica
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
Autor je prve potpunije karte [[Hrvatska|Hrvatske]] ''Nova hactenus editarum mendis expugatis ac multis quae omissa erant additis accurate concinnata partium Regni Sclavoniae et Croatiae a Christianitate etiamnum possessarum confiniumque descriptio'' (1673.) tiskane vjerojatno u Valvasorovoj radionici u Wagensbergu. Na njoj je prikazan prostor današnje središnje Hrvatske izvan područja turskih osvajanja. Budući da su točno označene granične utvrde na hrvatskoj i turskoj strani, pretpostavlja se da je izrađena u obrambene svrhe, a naručitelji su bili zagrebački biskup M. Borković i banski namjesnik N. Erdődy, kojima uz [[Hrvatski sabor]], Glavač i posvećuje svoje djelo. Karta je nastala u vrijeme turskih priprema za osvajanje Beča, a strateška svrha istaknuta je u Glavačevoj posveti, gdje se kao glavni motiv navodi obrana domovine. Na karti je naglašen prikaz reljefa, detaljan prikaz riječnih tokova i brojni toponimi koje prijašnje karte nisu zabilježile.
 
Važna je činjenica što se Glavač za izradu karte pripremao obilazeći teren i prikupljajući potrebne podatke. Nakon što je pregledao i izmjerio teren, nacrtao je kartu i sam je urezao u bakrenu ploču. Konstruirao ju je uz pomoć geografske koordinatne mreže, a mjerilo je utemeljio na "hrvatskoj milji" (1 hrv. milja = 1113011.130 m = 1/10 duljine ekvatorskog stupnja). Tako nastala karta je generalna topografsko-administrativno-povijesna karta dijela Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]] u mjerilu oko 1:270 000. Karta je prema sadržaju, hidrografiji, reljefu, šumama, a naročito prema broju i obliku oko 600 toponima bila prvorazredna opća topografska karta svog vremena. Njezin sadržaj prenosilo je nekoliko autora, dok ju je u svjetsku kartografiju zajedno s hrvatskom miljom (''Milliaria Croatica'') uveo znameniti kartograf [[Giacomo Cantelli da Vignola]] (1643.–1695.) i to u nekoliko navrata, a najpotpunije u svojim kartama Parte della Schiavonia i La Croatia iz 1690., na žalost bez navoda autora izvornika.
 
Vrijednost Glavačeve karte kao osebujnog kulturno-povijesnog dokumenta ostaje nezasjenjena. Glavačeva karta ponovno je tiskana [[1937.]] u naravnoj veličini, u spomen tristote godišnjice varaždinske gimnazije. Pretisak u umanjenom obliku tiskan je u povodu tristopedesete godišnjice gimnazije u [[Varaždin]]u [[1986.]]