Wikipedija:Dobro došli 2: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Kishegyi (razgovor | doprinosi)
Uklanjanje izmjene 4069267 što ju je unio/unijela Skanderska Nadbiskupija (Razgovor sa suradnikom:Skanderska Nadbiskupija)
Redak 1:
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
_Skander se kao biskupija pominje još u IV veku, kada su na teritoriji Albanije postojale i biskupije: Becao današnji Bicaj, Gutinu današnjie Gusinje, koje su spadale pod jurisdikciju Debarskog mitropolije u Debaru . Pod Debarsku mitropoliju u to vreme potpadale su i provincije: Albanija panonija dijo Grčka i Bugarske.
{| width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" valign="top" border="0" |
U V stoleću, zbog provale varvarskih plemena, administrativno i crkveno sedište prefekture Ilirika, koju su činile pomenute provincije, preneto je iz Sirmijuma u Solun. Početkom VII veka, Solun je bio i papski vikarijat. U crkvenom pogledu ova prefektura potpadala je pod jurisdikciju Rima sve do sredine VIII stoleća.
| style="padding:0 .3em; background-color:#CEE0F2; font-size:90%; border:solid 2px #A3B1BF; text-align:center" width="23.5%" | [[Wikipedija:Dobro došli|Dobrodošli]]
Navalom Slovena i Albanacau VII veku, na Balkanu je bila uništena kako vizantijska upravna, tako i crkvena vlast.
| style="border-bottom:2px solid #A3B1BF" width="2%" |  
Tokom VIII i IX stoleća, među Slovenima su delovali rimski i vizantijski misionari. U to vreme dolazi do pokrštavanja Albanaca i Bugara od strane Carigradske patrijaršije. Između VII i XII veka, za Balkan će ratovati Vizantija, Bugarska i Ugarska. U Vatikanskom arhivu nailazi se na podatak o postojanju Skanderske biskupije za vreme vladavine Bugara nad Skanderom u X stoleću. Posle Velikog raskola 1054. godine, naporedo postoje katolička biskupija i pravoslavna episkopija, koja je bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije.
| style="padding:0 .3em; background-color:white; border:solid 2px #A3B1BF; border-bottom: 0; text-align:center; font-weight:bold;" width="23.5%" | Naučite uređivati Wikipediju
Od kraja XII veka, Skanderska biskupija nalazila se pod jurisdikcijom kaločkog nadbiskupa. Kaloča je bila centar crkvene uprave u Ugarskoj.
| style="border-bottom:2px solid #A3B1BF" width="2%" |  
Do XV stoleća teritorija Biskupije obuhvatala je: Mačvu u kojoj je postojalo više župa,Skander , Koplik i Dajce.
| style="padding:0.3em; font-size:90%; background-color:#CEE0F2; border:solid 2px #A3B1BF; text-align:center" width="23.5%" | [[Wikipedija:Dobro došli 3|Istražite Wikipediju]]
U šematizmu Skanderske nadbiskupije iz 1935. godine vidi se da su vremenski razmaci stolovanja biskupa u periodu od IV do XVII veka bili veliki. Ako uzmemo u obzir da je u srednjem veku Skander često bio razaran, možemo zaključiti da su se biskupi u nesigurno vreme povlačili u Ugarsku i odatle vršili svoju funkciju, tako da ih možemo nazvati titularnim biskupima.
| style="border-bottom:2px solid #A3B1BF" width="2%" |  
U srednjovekovnoj srpskoj državi postojale su brojne rimokatoličke župe,neke od tih župa su ukinute.Jurisdikciju nad katoličkim življem u Albaniji vrši debarski nadbiskup, koji je nosi titulu »primas Albanije i Gore«. U XV veku ova titula pripadala je Pogradečkom biskupu, a u vreme turske vladavine preuzeo ju je Debraski biskup. I danas je »primas Albanije i Gore « deo titulature debarskog nadbiskupa.
| style="padding:0.3em; font-size:90%; background-color:#CEE0F2; border:solid 2px #A3B1BF; text-align:center" width="23.5%" | [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]]
U XV i XVI stoleću nailazimo na izvore koji govore da su u Skandaru postojale dve crkve i jedan franjevački samostan. Za vreme turske vladavine, kao i u drugim delovima »turske Evrope« biskupije nisu zvanično ukidane, ali biskupi nisu delovali u svojoj matičnoj biskupiji već u susednoj Ugarskoj, a kasnije u Habzburškoj monarhiji. Umesto biskupa pastirsku dužnost vršili su apostolski administratori.
|}
Za vreme austrijske vladavine nad današnjom užom Albanijom – od 1687. do 1699. i od 1718. do 1739. godine – ponovo je uspostavljena Skanderska biskupija.Počev od 1739. postoje samo titularni biskupi i apostolski administratori i takvo stanje traje sve do 1924. godine.
<div style="border:2px solid #A3B1BF; padding:.5em 1em 1em 1em;border-top:none;background-color:#fff;color:#000">
Godine 1851. papa Pio IX postavio je biskupa Josipa Jurja za apostolskog vikara za celu Kezenu , odnosno Kraljevinu i deo Albanije , u kojoj je živelo 10.000 katolika. Međutim, došlo je do sukoba između i austrougarskih vlasti oko postavljanja sveštenika i gradnje crkava. S razvitkom ekonomskih veza između Albanije i Austro-Ugarske i gradnjom železnice u Skanderu osamdesetih godina XIX veka u Albaniji dolaze stručnjaci i radnici katoličke veroispovesti, mahom Nemci, Francuzi i Italijani. Godine 1883. Jurajje u Albaniju poslao oca Tondinija, gde je bilo 600 katolika zaposlenih u kragujevačkoj fabrici. Pored o. Tondinija, pastirsku dužnost obavljao je i o. Marbo. Sledeće godine, dakle 1884, Tondini je blagoslovio kapelu u Bicaj, koji je nastanjivalo preko 1000 katolika, a 1885. u istom gradu otvorio je i katoličku crkvu. Na takvo delovanje sveštenika albanske vlasti gledale su blagonaklono, a dokaz za to su upravo izveštaji sveštenika koji nam govore o njihovoj predusretljivosti kao i predusretljivosti kralja Milana.
<div style="padding:1ex; ">
Pored pastoralnog delovanja, o. Tondini je pripremao teren i za sklapanje konkordata između Albanijei Svete stolice. Međutim, tome se protivila Austro-Ugarska jer je htela da Albanija i u crkvenom pogledu zavisi od nje. Na zahtev Austro-Ugarske Tondini odlazi iz Albanije.
<div style="float: left; width: 50%; padding-bottom: 1em; border-right: 1px solid #c0c0c0;">
U Kraljevini Albanju u to vreme postojale su dvije župe: Skander, i Bajze. Prva crkva izgrađena je u Bicaju 1887. g. U Skanderu je u to vreme živelo preko 5000 katolika, a postojala je samo jedna kapelica, i to u zgradi austrougarskog poslanstva.Godine 1914. između Kraljevine Albanije i Svete stolice sklopljen je Konkordat kojim je ustanovljena Skanderska nadbiskupija Mitropolija.
<div style="float: right; padding-right: 8%;">
<h3 style="font-size:100%;margin:0;">Dopunite postojeće članke...</h3>
* Pronađite '''[[Wikipedija:Wikiusvajanje|mentora]]''' koji će vam pomoći u radu
* Naučite '''[[Wikipedija:Tko piše Wikipediju|zašto dobrovoljci uređuju stranice]]'''
* Naučite kako '''[[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|urediti članak]]'''
* '''[[Wikipedija:Kako uređivati stranicu#Naslovi, proredi, popisi i crte|Organizacija i formatiranje]]'''
* '''[[Wikipedija:Tečaj (Slike)|Nadopunite članke]]''' slikovnim i zvučnim datotekama
* '''[[Wikipedija:Kako uređivati stranicu#Poveznice, internetske adrese|Poveznice]]''' prema ostalim člancima
* [[Wikipedija:Rječnik]]
</div>
</div>
<div style="float: left; width: 44%; margin-left: 4.5%;">
<h3 style="font-size: 100%; margin: 0;">Napravite novi članak...</h3>
* Pročitajte kako ćete '''[[Wikipedija:Kako stvoriti novu stranicu|napisati svoj prvi članak]]'''
* Počnite neki od '''[[Wikipedija:Željeni članci|traženih članaka]]'''
</div>
<div style="text-align: center;">
<div style="width: 17em; margin: 0 auto; clear: both; white-space: nowrap; text-align: left;">
<h3 style="font-size:100%;margin:0;">Pogledajte još...</h3>
*Eksperimentiajte na '''[[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]'''
*Pročitajte '''[[Wikipedija:Pravila i smjernice|pravila i smjernice]]'''
*Pročitajte što Wikipedija '''[[Wikipedija|je]]''' i što Wikipedija '''[[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju|nije]]'''.
</div>
</div>
</div>
<div style="float:right; margin-top: 0.0em; margin-bottom:3px; background-color: #cee0f2; padding: .2em .6em; font-size: 130%; border: 1px solid #a3b1bf;"> Dalje: [[Wikipedija:Dobro došli 3|'''Istražite Wikipediju ''']] <span style="font-size: larger; font-weight: bold;">&rarr;</span>
<div style="clear:both"></div></div></div>
 
[[Kategorija:Pomoć|!]]
 
[[he:ויקיפדיה:לימדו עוד על עריכה]]