Razlika između inačica stranice »Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku«

m
Slike prebačene unutar članka
m (lektura)
m (Slike prebačene unutar članka)
[[Datoteka:Dubrovnik-dominics1.png|250px300px|mini|desno|Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku]]
'''Dominikanski samostan i crkva''' vjerski su objekti u gradu [[Dubrovnik]]u.
 
 
== Povijest i opis građevine ==
[[Slika:Dubrovnic-dominican monastery-2.JPG|minijatura|desno|250px|Dvorište samostana]]
 
Dominikanski samostan u Dubrovniku osnovali su redovnici 1225.g. Danas se nalazi uz gradske zidine i Vrata od Ploča te tvori kompleks zgrada koji čine velika jednobrodna crkva s prigrađenim zvonikom, [[klaustar]] (sa sjeverne strane) i tri samostanska krila koja zatvaraju klaustar. U spomenuti kompleks spadaju još i četiri manje samostanske crkve iako nisu potpuno uklopljene u cjelinu. To su crkva sv. [[Sveti Sebastijan|Sebastijana]], crkva sv. [[Sveti Luka|Luke]], crkva [[Navještenje|Navještenja]] i crkva Gospe od Ružarija, tj. bratovštinska crkva Rozario.
Crkva sv. Sebastijana [[Gotika|gotička]] je crkva sagrađena 1466.g. tik uz crkvu sv. Dominika, točnije, uz njezin južni zid. Iako još gotička, primjer je prve crkve s polukružnom [[Apsida|apsidom]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Njen položaj u neposrednoj blizini gradskih vrata trebao je značiti sv. [[Sveti Sebastijan|Sebastijanovu]] zaštitu grada od kuge koja je u to vrijeme bila velika prijetnja stanovništvu Europe. Crkve sv. Luke, zatim crkva Navještenja i bratovštinska crkva Rozario prostorno su odvojene od središnjeg kompleksa samostana, no unatoč tomu one su u njegovu vlasništvu. Prve dvije smještene su s istočne strane Ulice sv. [[Sveti Dominik Guzman|Dominika]], dok je posljednja, crkva Gospe od Ružarija sagrađena nasuprot zapadnoga pročelja crkve sv. Dominika.
 
== Zvonik i klaustar ==
[[Slika:Dubrovnic-dominican monastery-3.JPG|minijatura|desno|250px|[[Klaustar]]]]
 
U sklopu samostanskog kompleksa, uz crkvu sv. [[Sveti Dominik Guzman|Dominika]] nalazi se zvonik. Okružen je gradskim zidinama s juga, istoka i sjevera. Njegovo prizemlje uklopljeno je u prostor sakristije. Za početak izgradnje uzima se godina 1390. kada na njemu počinje raditi graditelj Cecho iz Monopolija. Prema De Diversisu, godine 1444. zvonik je još uvijek u gradnji, a smatra se da nije bio završen prije 1450. Kao krajnji datum završetka uzima se 1531.g. kada je mjedeni pozlaćeni pijevac postavljen na vrh. No, kako je taj vrh bio uništen gromom čak tri puta u 17. i 18. stoljeću klesari su ga, sukladno novim stilskim strujanjima, nakitili baroknim girlandama i volutama te su svinuli oblik kubeta kao što je to u vrijeme baroka bilo uobičajeno. Zvonik je u osnovi izgrađen u romaničkom stilu, no vidljive su i gotičke i renesansne stilske oznake, jednako kao i [[Barok|barokne]]. Nakon potresa 1979.g. znatno su stradali svi zvonici na dubrovačkom području pa tako i zvonik dominikanskog samostana. Obnova je započela devet godina kasnije.
[[Klaustar]] dominikanskog samostana ističe se među dubrovačkim spomenicima svojom prostranošću i ljepotom. Ideja o izgradnji klaustra postojala je još u 14.st. Ipak, njegovi trijemovi gradit će se tek u razdoblju od 1456. do 1483.g. Također, ovaj se klaustar smatra primjerom prvog prodora [[Renesansa|renesanse]] u dubrovačku sakralnu arhitekturu iako neki detalji još uvijek nose odlike gotičkog stila. U središtu dvorišta nalazi se kameni zdenac iz 16.st. Jedan o majstora koji je sudjelovao pri gradnji klaustra je i poznati umjetnik [[Firenza|firentinskog]] quattrocenta, Maso di Bartolomeo.
 
== Raspelo - Paolo Veneziano ==
[[Slika:Dubrovnic-dominican monastery.JPG|minijatura|desno|250px|Raskošna [[cisterna]] u dvorištu samostana]]
 
U začelju velike crkvene lađe, smješteno u luku apsidalnog otvora monumentalne crkve, u visini nad oltarom nalazi se velebno Raspelo koje je, prema riječima [[Grgo Gamulin|Grge Gamulina]] jedno od najgrandioznijih djela osnivača mletačke škole trečentističkog slikarstva, [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]]. Njegov smještaj prati već ustaljeno opremanje srednjovjekovnih svetišta u kojima su se Raspeća postavljala u visini nad oltarom time predočavajući Žrtvu Božjeg Sina čija simbolika zaziva [[Spasenje]]. U središtu je naslikan raspeti Krist dok su na pobočnim poljima likovi [[Bogorodica|Bogorodice]] i Ivana. Datira se u razdoblje između 1350. i 1355.g., a smatra se da je nastalo u zenitu stvaralaštva Paola Veneziana. Ovo djelo je zasigurno među najskupljima iz kasnog srednjeg vijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
 
# Fisković, Cvito: ''Naši graditelji i kipari XV i XVI st u Dubrovniku'', Zagreb 1947.
# ''Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. st.'', Zbornik radova sa simpozija Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. st., Zagreb 1991.
 
== Galerija ==
<gallery>
Slika:Dubrovnic-dominican monastery-2.JPG|Dvorište samostana
Slika:Dubrovnic-dominican monastery-3.JPG|[[Klaustar]]
Slika:Dubrovnic-dominican monastery.JPG|Raskošna [[cisterna]] u dvorištu samostana
</gallery>
 
== Vanjske poveznice ==