Rakovički ustanak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodatci članku i obnovio proleksis izvor .
Redak 30:
U ozračju nezadovoljstva koje je nastalo u [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj i Slavoniji]] nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868.]]), dolazi do okupljanja dijela pripadnika Stranke prava oko ideje pobune protiv vlasti [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]], ali i protiv banovanja [[Mađaroni|unionista]] [[Levin Rauch|Levina Raucha]].
 
Buni su prethodile mnoge promjene i krize unutar Stranke prava. Eugen Kvaternik već duže vrjemena želio se vratiti u [[Hrvatski Sabor|Sabor]]. No on više nije imao pokrovitelja koji bi mu pomogli u toj nakani (kao nekoć [[ban]] Rauch), a s druge strane Bedekovićev režim mu nije dozvoljavao probitak. Ante Starčević koji je imao tu povlasticu i sam je priznavao kako je Kvaternikov izbor u Sabor važniji od njegova. Kvaternik ipak preko [[Edo Halper|Ede Halpera]] koji je svoje mjesto prepustio dobiva tu mogućnost, ali zbog protivljenja [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] to nije ostvareno. Nadao se da će ga Bog koji "ravna sudbinom ne toliko ili samo ljudih, koliko odlično i prije svega narodah" dovesti u skup "razbojnikah" tj. u Sabor. Neposredno prije Rakovice pisao je Halperu da sada razumije zašto nije bila [[Božja volja]] da dođe u Sabor.
 
Potkraj [[1870.]] i početkom [[1871.]] godine došlo je do velikih razlika unutar stranke koje su gotovo dovele do rascjepa. Osnovni razlog sukoba bilo je pitanje vjere no to je kompromisom izglađeno. Previranja u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]] s obzirom na početak procesa razvojačenja i priključenja Hrvatskoj probudilo je u njega nadu kako će ga krajiški puk slijediti u borbi za slobodu, a protiv "švabsko-madžarskoga gospodstva". No tada su krajiški seljaci više zazirali od Mađara no od Austrije, jer su se plašili uvođenja novih [[porez]]a, što se kasnije i dogodilo. Usto, stanovnici toga kraja bili su uznemireni zbog mjerenja zemljišnih posjeda za [[katastar]] i krčenja [[šuma]]. Kvaternik je tako stekao dojam kako je to pravi kraj za bunu koja bi se mogla proširiti i ugroziti Monarhiju zbog njezine unutarnje nestabilnosti. Uz Kvaternika, glavni nositelji bune bili su: [[Ante Rakijaš]] (uz Kvaternika već od [[1864.]]), [[Vjekoslav Bach]] (zagrebački student prava i odgovorni urednik pravaškoga glasila ''[[Hrvatska (dnevni list)|Hrvatska]]''), [[Petar Vrdoljak]] (glavni ustanički agitator u Rakovici), braća Čuići iz [[Broćanac|Broćanca]] i [[Ante Turkalj]] (općinski bilježnik u Rakovici). Nakana je bila formirati vladu pravaša na čelu sa Starčevićem, a ako ustanak pretrpi poraz trebali su stradati samo oni i tako sačuvati stranku.