|
'''Ijekavski govor''' je pisan, iznimno stanovitjedan nazivod zarefleksa jekavskinekih izričajnarječjâ [[hrvatski jezik|hrvatskoghrvatskoga jezika]] on je ujedno i prjevladavajući,dominantni nuali ne i jedini pisani izričajrefleks opće hrvatskoghrvatskoga službenogstandardnog jezika (''(ml'''ije'''ko, l'''ije'''po, b'''ije'''lo'' ; nuali ''gd'''je''', smživ'''i'''jatio, grm'''i'''jatio, n'''i'''sam, s'''e'''lo, vr'''e'''lo)'').
U ovom izričajurefleksu staroslavenski glas ''[[jat]]'' pisano izražen je kao '' ije/(i)je''. ▼''Ijekavski'' izričaj je dobio svoje ime po prijedlogu zapisa "dugog" jata [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] kao ''ije'', a trajno je ušao u hrvatski jezik kroz [[Ivan Broz|Brozov]] pravopis 1892. ljeta, kada je zamijenio starije i daleko krjeposnije hrvatsko pisanje dubrovčana kao ''ie'', ter [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]] kao ''ie/je''.
Osim u hrvatskom jeziku , (i)jekavski jat se pojavljuje i u drugim slavenskim jezicima (kaoili '''ě'''je u češkom, kaozastupljen '''ie'''samo u slovačkompojedinim injihovim poljskom, kao '''e''' u ruskom...)narječjima. ▼
▲U ovom izričaju staroslavenski glas ''[[jat]]'' pisano izražen je kao ''ije/je''.
▲Osim u hrvatskom jeziku, jekavski jat se pojavljuje i u drugim slavenskim jezicima (kao '''ě''' u češkom, kao '''ie''' u slovačkom i poljskom, kao '''e''' u ruskom...).
U hrvatskom jeziku izričaj ''[[jat]]a'' kao ''ije'' iako postojeć, iznimno je rijedak; ''ije'' izgovorno postoji samo kod "dvosložnog" ''[[jat]]a'' primjerice u riječima kao su: ''prije (prě), nije (ně), razumijem (razuměm), smijem (směm)...''
U ostalim slučajevima ''ije'' se izgovara kao "dugi" ''je'' primjerice; ''svijet'' nu čita se kao ''svjet'', ''cvijet'' nu čita se kao ''cvjet'', ''lijepo'' nu čita se kao ''ljepo''..., cjeć toga se u Hrvatskoj vode razne jezikoslovne rasprave i besjede, o tome koliko je je pisanje "dugog" ''[[jat]]a'' kao ''ije'' krjeposno i hasnovito, ter koliko uopće vrijedi pravilo glasovnog pravopisnog pisanja.
Izričaj ''[[jat]]a'' kao ''ije'' izražen je samo u [[crnogorski jezik|crnogoskom jeziku]], ter među govornicima istočne hrecegovine gdje se on doista izgovara /ije/, a ne kao u hrvatskom jeziku gdje se izgovara kao /jeː/. Tako da ''ijekavski govor'' je posebičan za [[crnogorski jezik]], dok je pako [[hrvatski jezik]] ''jekavskog'' izričaja.
== Rasprostranjenost ==
Hrvatski "jekavski"ijekavski govori rasprostiru se po znatnom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]] terte [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
* Hrvatski (i)jekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se kroz čitavo [[Dubrovnik|dubrovačko primorje]], u donjoj [[Neretva|Neretvi]] ([[Metković]], [[Opuzen]]), u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] (i)jekavskimijekavskim jatom služe se i [[Hrvati]] [[Stolac|Stolca]], [[Ravno]]g, [[Neum]]a, [[Konjic]]a te na prostoru srednje Bosne ([[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Vareš]], [[Žepče]], [[Usora]], [[Tuzla|Sol]], [[Brčko]] i Hrvati Sarajeva). Hrvati sa područja [[Slunj]]a, [[Rakovica|Rakovice]], dijelom Banovine ([[Glina]], [[Topusko]], [[Petrinja]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Dvor|Pounje]] te na prostoru zapadne [[Slavonija|Slavonije]] ([[Đulovac]], [[Voćin]], [[Pakrac]], [[Lipik]], [[Daruvar]], [[Grubišno Polje]], [[Hercegovac]] i dalje prema [[Bjelovar|Bjelovaru]]), potom (i)jekavskiijekavski govori srednje Slavonije od [[Virovitica|Virovitice]] i [[Slatina|Slatine]] do gradova [[Osijek]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]], zatim [[Žumberak]] i ponešto u [[Gorski kaoarKotar|Gorskom kaoaruKotaru]]. ▼
* Hrvatski (i)jekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskoga narječja]] rasprostiru se među južnočakavskim govorima u [[Lastovski dijalekt|lastovskom narječjudijalektu]] (otok [[Lastovo]] ssa okolnim otočjem terte dijelovi poluotoka [[Pelješac|Pelješca]] ([[Janjina]]...)). ▼▲* Hrvatski (i)jekavski govori [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] rasprostiru se kroz čitavo [[Dubrovnik|dubrovačko primorje]], u donjoj [[Neretva|Neretvi]] ([[Metković]], [[Opuzen]]), u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] (i)jekavskim jatom služe se i [[Hrvati]] [[Stolac|Stolca]], [[Ravno]]g, [[Neum]]a, [[Konjic]]a te na prostoru srednje Bosne ([[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Vareš]], [[Žepče]], [[Usora]], [[Tuzla|Sol]], [[Brčko]] i Hrvati Sarajeva). Hrvati sa područja [[Slunj]]a, [[Rakovica|Rakovice]], dijelom Banovine ([[Glina]], [[Topusko]], [[Petrinja]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Dvor|Pounje]] te na prostoru zapadne [[Slavonija|Slavonije]] ([[Đulovac]], [[Voćin]], [[Pakrac]], [[Lipik]], [[Daruvar]], [[Grubišno Polje]], [[Hercegovac]] i dalje prema [[Bjelovar|Bjelovaru]]), potom (i)jekavski govori srednje Slavonije od [[Virovitica|Virovitice]] i [[Slatina|Slatine]] do gradova [[Osijek]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]], zatim [[Žumberak]] i ponešto u [[Gorski kaoar|Gorskom kaoaru]].
* Hrvati [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] također se služe (i)jekavskim refleksom jata i to uglavnom u arhaičnoj kajkavici središnjih dijelova [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskoga Zagorja]].{{nedostaje izvor}}
▲* Hrvatski (i)jekavski govori [[čakavsko narječje|čakavskoga narječja]] rasprostiru se među južnočakavskim govorima u [[Lastovski dijalekt|lastovskom narječju]] (otok [[Lastovo]] s okolnim otočjem ter dijelovi poluotoka [[Pelješac|Pelješca]] ([[Janjina]]...)).
* Hrvati [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] isto se služe (i)jekavskim izričajom jata i to uglavnom u kajkavici središnjih dijelova [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskoga Zagorja]]. Koji se u "dugom" jatu posebično izgovara kao /jɛ/, a u "kratkom" kao /e/, /ɛ/ ali rijeđe kao /je/, pa se koristi stariji hrvatski zapis "dugog" jata kao ''ie'', primjerice; ''sviet'' izgovor je /svjɛt/, ''cviet'' izovor je /tsvjɛt/, ''liepe'' izgovor je /ʎɛpe/...
== Povezani članci ==
[[Kategorija: Slavenski jezici]]
[[Kategorija: Hrvatski jezik]]
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bednja.hr/download/Jedvaj_Bednjanski_govor.pdf/]
|
