Arhipelaške vode: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Arhipelaške vode''' su vode obuhva­ćene [[arhipelaške polazne crte|arhipelaškim polaznim crtama]] bez obzira na njihovu dubinu ili udaljenost od obale. Na arhipelaškim vodama [[arhipelaška država]] proteže svoju suverenost, kao i na [[zračni prostor]] iznad njih, a i na njihovo dno i podzemlje i bogatstva koja oni sadrže.To znači da su arhipelaške vode,zajedno s unutrašnjim morskim vodama,teritorijalnim morem i kopnenim područejm svih otoka,dijelovi ukupnog područja arhipelaške države.Arhipelaške vode su novi institut međunarodnog prava o kojima su propisi prvi put predviđeni Konvencijom iz 1982 godine.Pravo na arhipelaške vode priznaje se tzv. oceanskim arhipelaškim državama,tj. onima koje su u cijelosti sastavljene od jednog ili više arhipelaga,te moguće i drugih otoka.Prema propisima Konvencije iz 1982. mali broj država ima pravo na arhipelaške vode.To su npr.Indonezija,Filipini,Bahami,Fidži,Mauricijus i dr.Arhipelaške vode se pod navedenim uvjetima moraju izričito proglasiti.Ako ih neka arhipelaška država na proglasi,tada u njenim vodama između otoka ostaje prijašnji režim tj.teritorijalno more i dijelovi otvorenog mora.Arhipelaška država ima pravo povlačenja tzv.ravnih arhipelaških crta spajajući krajnje točke najudaljenijih vanjskih otoka i nadmorskih grebena u arhipelagu,s tim da su tim crtama obuhvaćeni glavni otoci.
S vanjske crte ravnih arhipelaških crta,arhipelaška država ima pravo odrediti širinu svog teritorijalonog mora,zatim proglasiti gospodarski pojas,te moguće i epikontinetski pojas preko granice od 200 milja.
More unutar ravnih arhipelaških crta potpada pod režim arhipelaških voda.U tom izuzimaju samo luke,ušća rijeka i zaljevi,koji ostaju pod režimom unutrašnjih morskih voda arhipelaške države.
 
 
{{Mrva-pravo}}