Mate Balota: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
'''Mate Balota''' (pravo ime '''Mijo Mirković'''), ([[Rakalj]], [[28. rujna]] [[1898]]. - [[Zagreb]] [[16. veljače]] [[1963]].<ref name="Merković">[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom], Na današnji dan, 16. veljače, priredio [[Lazar Merković]], preuzeto 16. veljače 2013.</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] akademik,<ref name="Merković"/> [[književnik]], [[ekonomist]], sveučilišni profesor i [[novinar]]. Surađivao je s puljskim dnevnikom [[Hrvatski list (dnevni list, Pula)|Hrvatskim listom]]<ref>[http://www.ino.com.hr/hrvatski_list2.html Istarske novine online] Bruno Dobrić: [[Hrvatski list (Pula)|Hrvatski list]], Pula, pristupljeno 18. travnja 2011. </ref>.
Bio je profesor [[Subotica|subotičkog]] [[Pravni fakultet u Subotici|Pravnog fakulteta]] kao [[ekonomska povijest|ekonomski povjesničar]].<ref>[[Stevan Mačković]]: Mijo Mirković (1898-1963) profesor subotičkog Pravnog fakulteta kao ekonomski istoričar, [[Rukovet]], 4-5-6,Subotica 1996, st.21-23</ref> Ondje je predavao u razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata.<ref name="Merković"/> Bio je sudionik antifašističke borbe 1941. Poslije je predavao u Beogradu i u Zagrebu. <ref name="Merković"/> Član je izaslanstva [[FNRJ]] na ministarskoj konferenciji u Londonu i Parizu 1946. i Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946, poslije stalni delegat Ekononomskog i socijalnog vijeća [[UN]]-a. Bavio se i publicistikom i poezijom.<ref name="Proleksis">[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/36104/ Mijo Mirković]</ref>
== Životopis ==
Iz istarskog sela [[rakalj|Raklja]], smještenog nad slikovitim Raškim zaljevom, potekao je Mijo Mirković - Mate Balota. Na nadgrobnoj ploči uz nadnevak rođenja, Rakalj, 28. rujna 1898., i smrti, Zagreb, 17. veljače 1963., piše da ondje počiva: ''težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig''. Stoji i to, vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je ''pokopan uz zvuke dragih roženic''.<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/arhiv/2005/09/28/ HRT - Na današnji dan]</ref>
Objavljujući već kao đak u [[pazin]]skom listu ''Nada'', Mijo Mirković služio se raznim pseudonimima. Mnogi suvremenici nisu ni znali da imena Mirković i Balota kriju istu osobu. Prvu pjesmu sročio je s devet godina. ''Tema'', kao i drugih Balotinih pjesama, bio je težak život ribara i mornara. Već s devet godina ukrcao se na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u [[pula|Puli]] te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemačkoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. I nakon završetka najvišega školovanja morao je najprije obavljati ribarske i konobarske poslove, a tek poslije sveučilišno-profesorske, i to najdulje na [[ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu u Zagrebu]].<ref name="hrt" />
Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije ''O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda'' 1923. na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju ''[[Matija Vlačić Ilirik]] (Flacius)'', o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu [[hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirković je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama ''Dragi kamen'', romanom ''Tijesna zemlja'', monografijama ''Stara Pazinska gimnazija'' i ''Puna je Pula'' te drugim proznim tekstovima. U ''Dragom kamenu'' Balota je ispjevao odu zavičaju, majci, ocu i ljudima svoga kraja te, uz [[pero Ljubić|Pera Ljubića]] i [[drago Gervais|Dragu Gervaisa]], dao temeljni pečat ponovnom procvatu čakavske poezije. Impresivnim umjetničkim jezikom on je u književno djelo ugradio i svoje izvrsne gospodarske studije o Raklju, Puli i Istri s kraja 19. i početka 20. stoljeća.<ref name="hrt" />
Mirkovićev domoljubni rad bio je osobito intenzivan od kraja I. do kraja II. svjetskog rata, a vrhunac je postigao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. Na njoj se, kao voditelj domaćih stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja znanastvenim argumentima i domoljubnim žarom, izborio za međunarodno priznanje [[sjedinjenja Istre s Hrvatskom]] u sastavu ondašnje Jugoslavije, što je jedino i bilo moguće.<ref name="hrt" />
== Djela ==
Line 22 ⟶ 32:
* “Dragi kamen” (VII. zasebno izdanje i u Zborniku radova šesnaestog skupa “Susreti na dragom kamenu”. Izdavači: Susreti na dragom kamenu, RO Festival jzgoslavenskog igranog filma u Puli i OOUR Studij ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Pula, Pula 1988., uredio i za tisak priredio Mirko Urošević)
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}▼
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.istrapedia.hr/hrv/296/mirkovic-mijo-mate-balota/istra-a-z/ Istrapedia - Mate Balota]
▲{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{GLAVNIRASPORED:Balota, Mate}}
| |||