Ilirski pokret: razlika između inačica

Vođa ilirskog pokreta bio je [[Ljudevit Gaj]] koji 1835. objavljuje prvi broj ''[[Novine horvatske|Novina horvatzkih]]'' s književnim podliskom „Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka“ u kojem su objavljivani domoljubni tekstovi, najčešće [[Budnica|budnice]] i [[davorije]]. Već sljedeće godine ([[1836.]]) novine mijenjaju naziv u ''Novine ilirske'', a podlistak se zove „[[Danica (časopis)|Danica ilirska]].“ [[1838.]] Gaj dobiva dozvolu za otvaranje tiskare. Važnu su ulogu u širenju pokreta imale „ilirske čitaonice“, a prva je otvorena [[Ilirska čitaonica]] u [[Zagreb]]u. Po uzoru na [[Matica srpska|Maticu srpsku]], utemeljenu [[1826.]], i u ostalim se slavenskim narodima osnivaju matice s narodnim imenom (Matica češka [[1831.]], Matica slovačka [[1863.]], Slovenska matica [[1864.]]), kao ustanove za promicanje narodne svijesti i kulture. Pod utjecajem ilirskih ideja, [[10. veljače]] [[1842.]] [[grof]] [[Janko Drašković]] predlaže utemeljenje [[Matica hrvatska|Matice ilirske]], koja je do [[1850.]] djelovala u okviru Ilirske čitaonice u Zagrebu.