Viktor Novak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Viktor Novak''' ([[4. veljače]] [[1889.]] [[Donja Stubica]] – [[1977.]] [[Beograd]]) je bio hrvatski povjesničar.
 
Autor je kontroverznekontroverznog knjigepropagandističkog pamfleta [[Magnum Crimen]].
 
==Biografija==
 
Godine 1913. završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] i zatim proveo godinu dana u Rimu na specijalizaciji u pomoćnim povijesnim znanostima, osobito latinskoj paleografiji. Godine 1915. odbranioobranio je doktorsku dizertaciju "''Ban [[Mihac Mihaljević]] i njegovo doba''".
 
Radio je kao gimnazijski profesor i rukovoditelj Rukopisnog odjela Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1920 – 22. docent, 1922–241922.–24. profesor pomoćnih povijesnih znanosti i povijesne metodike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1929. do umirovljenja 1959. profesor hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je uhićivan je i zatvaran u [[Banjički logor]].
 
U svom naučnomznanstvenom radu bavio se latinskom [[paleografija|paleografijom]] i [[diplomatika|diplomatikom]]. Godine 1952. objavio je knjigu Latinska paleografija, koja se ubraja u značajna djela te naučneznanstvene discipline.
 
Baveći se poviješću političke misli u Južnih Slavena u 19. i 20. stoljeću, prikupljao je arhivsku i tiskanu građu i objavio mnoštvo studija i monografija poput radova o [[Franjo Rački|Franji Račkom]] (1925., 1929., 1958.), [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]] (1928.), [[Natko Nodilo|Natku Nodilu]] (1934., 1955.), [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Juraju Strossmayeru]] (1940.) i [[Ivan Kukuljević-Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću-Sakcinskom]] (1955., 1959.), kao i prepiskudopisivanje [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]] i Franje Račkog (1960.).
 
U monografijamapamfletima Magnum Crimen (1948.) i Vatikan i Jugoslavija (I, 1953.) tematizirao je rimokatolički [[klerikalizam]] i navodni negativni utjecaj [[Vatikan]]a među Južnim Slavenima.
Pamflet Magnum Crimen, koji se u znanstveno-stručnoj javnosti smatra nadrihistoriografskim pamfletom, poslužio je za napad na Katoličku Crkvu. Optužio je najveći dio klera za "proustašku orijentaciju" i za najteže ratne zločine u razdoblju NDH. U sjećanjima povjesničar [[Bogdan Krizman]] tvrdi da je povijest nastanka i namjene ovog pamfleta djelimice u svezi s dogovorima njegova oca [[Hinko Krizman|Hinka Krizmana]] (koji je bio ministar u vladama kraljevske i komunističke Jugoslavije) i [[Dušan Brkić|Dušana Brkića]] (koji je bio ministar u hrvatskoj komunističkoj vladi u Zagrebu) s Viktorom Novakom. Namjera je bila iskoristiti ovaj pamflet kao pripremni materijal za suđenje nadbiskupu Stepincu 1946. Indikativno je da je pretisak ove knjige objavljen 1980. u Beogradu s predgovorom - [[Jakov Blažević|Jakova Blaževića]]. <ref>fra Tugomir Soldo: [http://www.pobijeni.info/userfiles/Katolicko-svecenstvo-u-Hercegovini-i-Drugi-svjetski-rat.pdf Držanje katoličkog svećenstva u Hercegovini za vrijeme drugoga svjetskog rata], Hercegovina franciscana, god. VII (2011.), br. 7, str. 379-380</ref>
 
Osim povijesnočarskog znanstvenog rada, posvetio se i glazbenoj kulturi. Osnivač je bivšeg zagrebačkog zbora Lisinski (1910.). Bio je predsjednik Prvog beogradskog pjevačkog društva i beogradskog Kornelija Stankovića, kao i inicijator osnivanja Južnoslavenskog pjevačkog saveza u Beogradu i Sveslavenskog pjevačkog saveza u [[Prag]]u. Objavio je niz [[muzikologija|muzikoloških]] eseja[[esej]]a i nekoliko stotina [[glazbena kritika|glazbenih kritika]].
 
==Odabrana djela==
Line 46 ⟶ 47:
* Pojava i proširenje karolinške minuskule u Dalmaciji, Glas SAN, 1963, CCLV.
 
== Bibliografija ==
Cjelokupna bibliografija: B. Telebaković-Pecarski, Zbornik filozofskog fakulteta u Beogradu, 1963.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED: Novak, Viktor}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Glazbeni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Muzikologija]]
 
<!-- prevedeno sa sr.wiki -->