Međunarodni praznik rada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 64 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q47499 (translate me)
mNema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Međunarodni praznik rada''' obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u [[Chicago|Chicagu]] dana [[1. svibnja]] [[1886.]] godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika [[smrtna kazna|osuđeno na smrt]].
 
== Povijest ==
Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom.
 
Cijelo [[19. stoljeće]] bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma [[štrajk]]ovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2003/05/01/ HRT - Na današnji dan] 1. svibnja - Blagdan rada</ref>
Prvi svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od [[1889.]] godine, a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je prvi put obilježen [[1890.]] godine u [[Maksimir|Maksimiru]].
[[Datoteka:Stamps of Germany (DDR) 1990, MiNr 3323.jpg|150px|lijevodesno]]
Dana [[1. svibnja]] [[1886.]] godine u [[chicago|Chicagu]] je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
 
U spomen na čikaško krvoproliće, na 1. kongresu [[Radnički pokreti|Druge internacionale]] 1889. godine odlučeno je da će se [[1. svibnja]] svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje ''međunarodnim danom opće solidarnosti radništva''. I u [[Trojednica|Hrvatskoj]] praznik rada počeo se slaviti 1890. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale [[Narodne novine]], govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".
U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] se datum s vremenom etablirao kao [[anarhizam|anarhistički]] i [[socijalizam|socijalistički]] blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.
 
[[Datoteka:Stamps of Germany (DDR) 1990, MiNr 3323.jpg|150px|lijevo]]
Tijekom sljedećih godina radnici su u [[zapadni svijet|zapadnim zemljama]], uz posredovanje [[sindikat]]a i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno [[komunistička partija|komunističkih partija]], koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke [[demokracija|demokracije]] i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.
== Vidi još ==
 
S vremenom su i proslave blagdana rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju blagdan rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Unatoč svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.
 
== Etimologija ==
 
U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blag­danima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj izglasovanom u Saboru u travnju 1996. godine, službeni naziv ovoga praznika bio je '''Blagdan rada'''.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_33_674.html Zakon o blag­danima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj]</ref> Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama službeni naziv postao '''Praznik rada'''.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_11_96_1614.html Zakon o izmjenama i dopuni zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj]</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Unutarnje poveznice ==
* [[karanfil]]
* [[radničke demonstracije u Chicagu 1. svibnja 1886.]]
Line 25 ⟶ 38:
|wikicitat =
}}
 
 
[[Kategorija:Blagdani u Hrvatskoj]]