Razlika između inačica stranice »Međunarodni praznik rada«

m
Cijelo [[19. stoljeće]] bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma [[štrajk]]ovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2003/05/01/ HRT - Na današnji dan] 1. svibnja - Blagdan rada</ref>
[[Datoteka:Stamps of Germany (DDR) 1990, MiNr 3323.jpg|150px|desno]]
Dana [[1. svibnja]] [[1886.]] godine u [[chicago|Chicagu]] je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.<ref name="HRT" />
 
U spomen na čikaško krvoproliće, na 1. kongresu [[Radnički pokreti|Druge internacionale]] 1889. godine odlučeno je da će se [[1. svibnja]] svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje ''međunarodnim danom opće solidarnosti radništva''. I u [[Trojednica|Hrvatskoj]] praznik rada počeo se slaviti 1890. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale [[Narodne novine]], govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi".<ref name="HRT" />
 
Tijekom sljedećih godina radnici su u [[zapadni svijet|zapadnim zemljama]], uz posredovanje [[sindikat]]a i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno [[komunistička partija|komunističkih partija]], koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke [[demokracija|demokracije]] i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama.<ref name="HRT" />
 
S vremenom su i proslave blagdanapraznika rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim[[birokrat]]iziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima[[tenk]]ovima. Potpunu degradaciju blagdanpraznik rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu[[režim]]u. Unatoč svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.<ref name="HRT" />
 
== Etimologija ==