Kralježnična moždina: razlika između inačica

Duga je oko 40- 50 cm, proteže se od prvog vratnog kralješka do drugog slabinskog kralješka. Izvana je građena od bijele tvari, a iznutra je siva tvar u obliku slova H, pa se razlikuju stražnje i prednji rogovi.

U središnjem kanalu [[Kralježnica|kralježnice]] smještena je leđna moždina, duga 40-50 cm. Proteže se sve do drugog slabinskog kralješka, a odatle se nastavlja kao snop živaca nalik konjskom repu. Debela je 1, 5-2 cm, a na krajevima je nešto deblja. Na poprečnom prerezu vidi se da nije pravilnog okruglog oblika, već eliptičnog, jer je u leđno-trbušnom smijeru malo spljoštena. Također se vide dvije veće udubine s trbušne i leđne strane i u sredini otvor, tj. kanalić koji je ustvari nastavak moždanih šupljina. Oko kanalića nalazi se '''[[siva tvar|siva tvar]]''' (na prerezu se vidi da ima oblik leptira ili slova H), a nju obavija '''[[bijela tvar|bijela tvar]].''' Na mikroskopskom preparatu možeš uočiti razliku između sive i bijele tvari. Siva tvar građena je od tijela živčanih stanica, a bijela tvar građena je od živčanih vlakana koja imaju ovojnicu. Tijela živčanih stanica (siva tvar) čine živčana središta, a bijela tvar su živčani putevi koji odlaze u pojedine dijelove [[mozak|mozga]]. Iz leđne moždine, a između kralješnjaka, postranice izlaze 31 par leđnomoždinskih živaca. Leđna moždina obavijena je trima ovojnicama između kojih se nalazi moždana tekućina.

Refleks je najbrži odgovor našeg tijela na podražaj. To je pokret kojeg nismo svjesni. Svijest o tome da se nešto dogodilo javlja se tek nakon završenog pokreta. SigurnoPrimjerice tikod sedodirivanja većvruće dogodiloploče daštednjaka siili sevrućeg opekaolonca naprva pločicije štednjakareakcija iliu napravilu vrućiodmicanje lonac,dijela ilitijela sikoje moždaje bosnajbliže staovrućem naizvoru nekiod trnizvora i sličnopodražaja. Razmisli!ŠtoIsta se tada dogodilo? Prva reakcija biladogađa jeprilikom odmicanjegaženja ruketrna ilibosom noge od izvora podražajanogom. Ulaskom trna u kožu dolazi do promjene u osjetnom tjelešcu, tj. nastaje impuls. Impuls velikom brzinom putuje osjetilnim vlaknom u leđnukralježničnu moždinu gdje se iz stražnjeg roga sive tvari prebacuje u prednji rog sive tveritvari, a odatle se pokretačkim živčanim vlaknom vraća do mišića. Mišić stezanjem obavlja pokret. Put kojim ide impuls zovemo '''refleksni luk.''' Refleks je automatski pokret koji vrlo kratko traje tako da svijest o tome što se dogodilo dolazi nešto kasnije do središta u mozgu. Postoje i tzv. prirođeni refleksi koji su stalni, svakodnevni i njih uopće nismo svjesni. To su npr. treptaj, disanje, kašljanje, kihanje, gutanje, širenje i sužavanje zjenica. Osnovna je uloga refleksa zaštita organizma od štetnih utjecaja okoline, ali i usklađivanje rada pojedinih organa. Druga je funkcija leđne moždine povezivanje mozga s perifernim dijelovima tijela. Bijela tvar, građena od živčanih vlakana, prenosi impulse u mozak i iz mozga na pokretačke živce. Ozlijedi li se kralješnica, a samim time i leđna moždina, dolazi do uzetosti ili paralize određenog dijela tijela. Ako je došlo do ozlijede vratnog dijela leđne moždine, doći će do oduzetosti ruke ili noge, ili će doći do oduzetosti dijela tijela od struka pa naniže ako je oštećena leđna moždina u nižem dijelu tijela.<br />

Površina velikog mozga nije glatka, već se na njoj nalaze '''brazde''' (udubine), a između njih su izbočene '''vijuge.''' Na prerezu velikog mozga vidi se da je površinski sloj u debljini 2 - 5 mm siv kao i kora malog mozga. Unutrašnjost je građena od bijele tvari, tj. od živčanih vlakana stanica koje izgrađuju koru. Kora velikog mozga slijedi svaku pojedinu brazdu i u dubini prolazi ispod njezina dna, tako da je brazdanjem površina kore znatno povećana. Najdublja brazda dijeli mozak na dvije polutke, lijevu i desnu. Svako polutku možemo podijeliti na nekoliko funkcionalnih zona ili režnjeva (čeona, tjemena, zatiljna, sljepoočna). Općenito možemo reći da se u čeonom režnju nalaze centri za svijesne pokrete, a u tijemenom, zatiljnom i sljepoočnom centri za osjete ([[vid]], sluh, ...). Živčana središta u kori velikog mozga lijeve polutke upravljaju radom desne strane tijela i obrnuto (već prije spomenuti moždani most). Svako pojedino središte u čeonom režnju upravlja radom jedne skupine mišića, koja izvodi neku određenu kretnju. UkolikoAko je kretnja složena kao što je pisanje, onda se uključuju i druga središta u kori velkog mozga. Slično je i kod govora. Središte za govor upravlja radom mišića jezika i lica, ali mora i uskladiti rad međurebarnih mišića, trbušnih mišića i dijafragme ([[ošit]]). Više živčanih djelatnosti kojima se bavi veliki mozak: mišljenje, pamćenje, učenje, logičko zaključivanje. Pamćenje je jedno od najsloženijih zadaća velikog mozga. Veliki mozak analizira i podražaje koji dolaze iz osjetila te oblikuje odgovor. Središte za vid nalazi se u zatiljnom dijelu kore, a središte za sluh i njuh u sljepoočnom dijelu velikog mozga. Stanice velikog mozga raspoređene u više slojeva pokazuju veliku električnu aktivnost koja se može mjeriti aparatom troencefalografom (grčki ''enkefalos'' = mozak). [[Elektroencefalogram]] pokazuje električnu aktivnost mozga valovitim crtama koje nisu pravilne i nisu uvijek iste jačine. Međutim, takve krivulje liječnicima olakšavaju odrađivanje stupnja i vrstu oboljenja ([[tumor]], [[padavica]], upala, ozljeda i slično).

==Živčane Zaštita i bolesti živčanog sustava ==