Razlika između inačica stranice »Zemljopis Irana«

Dodano 6 bajtova ,  prije 8 godina
m
m (boje)
:<tt>e)</tt> Suvremena [[Geologija|geološka]] istraživanja ukazuju da je tzv. „središnja masa”, prvotno spominjana u kontekstu ostatka [[Paleozoik|paleozojske]] podloge, vjerojatno ograničena samo na manje dijelove središnjeg [[Iran]]a odnosno tzv. „[[Dašt-e Lut|lutski]] blok”.
 
Ovaj pojednostavljeni sažetak i tumačenje [[Geologija|geološkog]] razvoja može se potkrijepiti činjenicom da dosad nisu pronađeni nikakvi tragovi [[Kaledonska orogeneza|kaledonskih]] i [[Hercinska orogeneza|hercinskih]] [[orogen]]a<ref name="IranicaGeology"/>. Također, [[Sedimenti|sedimente]] prosječne debljine 3000-4000 [[Metar|m]] u središnjem [[Iran]]u uglavnom odlikuju homogeni kontinentalni [[materijal]]i terestrijalnog podrijetla s relativno visokim stupnjem jednolikosti. Smješteni su iznad konsolidiranih [[Erozija|erozivnih]] površina koje se datiraju u [[trijas]] ili starija [[Geološko razdoblje|razdoblja]], a ponekad čak izravno pokrivaju [[prekambrij]]sku podlogu i erozivne platforme<ref name="IranicaGeology"/>. Od posebnog značaja za proučavanje geološkog razvoja jest teorija o [[Tektonika ploča|tektonici ploča]]; na temelju [[Paleontologija|paleontoloških]] i [[Paleomagnetizam|paleomagnetskih]] podataka većina [[geolog]]a smatra [[Iran]] dijelom stare [[Gondvana|Gondvane]]<ref>Vidi:<br>• [[#Förster1974|Förster, Hansgeorg (1974.)]], str. 276.-292.<br>• [[#Krumsiek1976|Krumsiek, Klaus (1976.)]], str. 909.-929.</ref>, a smještavaju ga između današnje lokacije i [[Afrički rog|Afričkog roga]]. [[Iranska ploča]] današnji je položaj poprimila tek koncem [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i kasnijih razdoblja, dok njen tektonski sudar s [[Arapska ploča|arapskom]] nije izazvao samo [[nabiranje]] [[Zagros]]a već i opsežne [[vulkan]]ske odnosno [[potres]]ne aktivnosti koje su učestale i dan danas<ref name="IranicaGeology"/>.
 
[[Geologija|Geološke]] zone [[Iran]]a variraju ovisno o stručnim izvorima, no relevantnim među njima najčešće se smatraju razredbe J. Stöcklina<ref>[[#Stöcklin71968|Stöcklin, Jovan (srp. 1968.)]], str. 1229.-1258.</ref> i J. V. Harrisona iz [[1968.]]<ref name="Fisher1968.143185">[[#Fisher1968|Harrison, John Vernon (1968.)]], 143.-185.</ref>, metamorfna [[karta]] ''Iranskog geološkog zavoda'' iz [[1986.]]<ref>[[#NabaviHoushmandZadeh1986|Nabavi, Mohammad Hassan; Houshmand-Zadeh, A. (1986.)]]</ref>, te geološke analize N. Nezafatija iz [[2000-ih]] godina<ref>[[#Nezafati2006|Nezafati, Nima (2006.)]], str. 8.</ref>:
|}
 
Bez obzira na razlike među detaljima razredbi i tumačenjima iranske [[Geološko razdoblje|geološke povijesti]], [[geologija]] i [[Tektonika ploča|tektonika]] također su odigrali iznimnu ulogu u [[Hidrografija|orohidrografskom]] i [[Geomorfologija|geomorfološkom]] razvoju temeljem kojeg se [[Iran]] može podijeliti i na pet prirodnih [[regija]]: [[Kaspijsko jezero|kaspijske]] [[Nizina|nizine]], gorje [[Alborz]]a s [[Kopet-Dag]]om, [[Iranska visoravan|središnju visoravan]], gorje [[Zagros]]a s [[Makran]]om, te [[Obala|obalne]] nizine [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranicaGeology"/>. [[Iranska visoravan]] kao zatvoreni [[slijev]] najznačaniji je geomorfološki čimbenik u [[Geologija|geološkoj]] strukturi s obzirom da je u potpunosti fluvijalno odnosno [[Hidrografija|hidrografski]] odsječena od svjetskih [[ocean]]a<ref>[[#Dresch1975|Dresch, Jean (1975.)]], str. 337.-351.</ref>. Gorja [[Alborz]]a i [[Kopet-Dag]]a na sjeveru odnosno [[Zagros]]a i [[Makran]]a na zapadu i jugu stvaraju geološko-geomorfološku zapreku koja odvaja gotovo polovicu iranskog [[Kopno|kopna]] od izravne interakcije s [[Indijski ocean|Indijskim oceanom]]. Ova ogromna površina središnjeg [[Iran]]a, prvotno geološki pojednostavljena kao homogena „središnja masa”, zapravo je vrlo složena [[Geologija|geološka]] struktura<ref name="IranicaGeology"/>. Podrobniji pogled na geologiju središnjeg Irana otkriva njen utisak na [[Geomorfologija|geomorfologiju]] i [[Ekologija|ekologiju]] zemlje. Najveće [[Razvodnica|razvodnice]] unutrašnjih drenažnih bazena razumljive su isključivo kao ishod geološkog razvoja odnosno [[tercijar]]ne strukture [[Alpska orogeneza|alpskog orogena]] ‒ [[nabor]]i i [[rasjed]]i su ne samo pridonijeli izuzetno složenom srastanju geoloških uzvisina i [[Geološka depresija|depresija]] već i cjelokupnim [[pukotina]]ma [[Tlo|tla]] odnosno [[Slijev|sljevovima]]<ref name="IranicaGeology"/>. Primjerice, susjedni zatvoreni sljevovi poput prostranih [[pustinja]] [[Dašt-e Kavir]]a (>200.000 [[km2km²]]) i [[Dašt-e Lut]]a (166.160 [[km2km²]]) nalaze se na različitim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] i odvojeni su naboranim [[Gorje|gorjima]] iz razdoblja tercijara<ref name="Bobek1961.719">[[#Bobek1961|Bobek, Hans (1961.)]], str. 7.-19.</ref>.
 
<center>