Alojz Benac: razlika između inačica

Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).

Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja [[ANUBiH]]-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja [[Balkan]]a. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići ([[Visoko (BiH)|Visoko]]), Crvena Stijena ([[Bileća]]), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama ([[Travnik]]), [[Pećina Hrustovača|Hrustovača]] u Hrustovu ([[Sanski Most]]), Lisičići ([[Kakanj]]), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. ([[Konjic]]), Pivnica ([[Odžak]]), Zecovi ([[Prijedor]]), [[Zelena pećina u Blagaju]] ([[Mostar]]) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu [[Iliri|Ilira]]. Proučavao je i [[stećci|stećke]]. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979.-86.).