Toplina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 31.147.87.132, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 63:
<math> Q < 0</math> ako je sustav energiju predao okolini.
===Toplina se prenosi===
* '''Vođenjem''' (kondukcijom) prenosi se tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.<br />
Ako se, npr. jedan kraj metalnoga štapa stavi u peć, toplina se po štapu širi vođenjem. Brzina prenošenja topline to je veća što je veća temperaturna razlika, a ovisi i o samoj tvari. Budući da su dobri vodiči električnog naboja (metali) ujedno i dobri vodiči topline, toplinska se vodljivost pripisuje ponajprije gibanju slobodnih elektrona.
*'''Strujanjem''' (konvekcijom) toplina se prenosi u tvarima koje mogu strujati, tj. u kapljevinama (tekućinama) i plinovima. Strujanje nastaje zbog promjene gustoće zagrijavanjem. Ako se npr. voda grije odozdo, donji se slojevi vode ugriju, rašire i smanji im se gustoća, pa se ugrijana voda diže nad hladnu. Slično nastaju i vjetrovi u atmosferi.
*'''Zračenjem''' (radijacijom) toplina se prenosi tako da zagrijano tijelo emitira elektromagnetno zračenje, a hladnije tijelo zagrijava se apsorpcijom energije zračenja. Tako [[Zemlja]] prima toplinu od Sunca.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 10 (Sl-To), str. 810. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2008.g. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
==Povijest==
Prve teorije o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije. To se shvaćanje počelo mijenjati kada je pod kraj 18.stoljeća B.T.Rumford uočio da je toplina razvijena pri bušenju topovskih cijevi proporcionalna utrošenomu radu.<br />
J.P.Joule eksperimentalno je 1843.g. pokazao da rad može prelaziti u toplinu.<br />
Sredinom 19.st. razvili su R.E.Clausius, L.Boltzmann i dr. kinetičku teoriju prema kojoj je topina rezultat mehaničkog gibanja molekula. To je gibanje prvi uočio R.Brown (tzv. brownovo molekularno gibanje).<br />
U kinetičkoj teoriji topline temperatura tijela dovodi se u vezu s prosiječnom kinetičkom energijom mehaničkog gibanja molekula.
Zagrijavanje tijela zapravo je povećanje kinetičke energije molekula.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Mrva-fiz}}
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]▼
▲[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
| |||